Nikada nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma Bosna i Hercegovina nije svjedočila situaciji u kojoj jedna politička stranka drži ključne pozicije na državnom i entitetskom nivou.
Danas, međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara i novoizabrani predsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, svi dolaze iz iste partije – Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Riječ je o svojevrsnom političkom presedanu. Trojac Krišto–Bradara–Pranjić predstavlja najjače uporište politike Dragana Čovića i HNS-a. Istovremeno, HDZ kontroliše i Klub Hrvata u Domu naroda BiH sa tri delegata, među kojima je i sam Čović, koji obavlja funkciju dopredsjedavajućeg Doma.
Predsjedavajući Parlamentarne skupštine BiH je također kadar HDZ-a – Marinko Čavara, koji se nalazi i na američkoj crnoj listi. Pored toga, HDZ drži i tri ministarstva u Vijeću ministara BiH: pravde (Davor Bunoza), civilnih poslova (Dubravka Bošnjak) i sigurnosti (Ivica Bošnjak). Kadrovi HDZ-a su i zamjenici ministara vanjskih poslova (Josip Brkić) te odbrane (Slaven Galić).
Na federalnom nivou, HDZ ima pet ministara u Vladi Federacije BiH, uključujući i funkciju zamjenika premijera. Pod njihovom kontrolom su resori finansija, pravde, prometa i komunikacija, kulture te prostornog uređenja. U Zastupničkom domu FBiH stranka ima 15 zastupnika i potpredsjedavajućeg Mladena Boškovića, dok u Domu naroda FBiH zauzimaju poziciju predsjedavajućeg.
Na kantonalnom nivou, HDZ daje premijere u tri kantona – Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom – dok su značajan faktor i u vlasti Srednjobosanskog kantona.
Ključ za ovakvu političku dominaciju jeste 137.340 glasova, koliko je HDZ BiH osvojio na posljednjim Općim izborima.
Sve navedeno jasno pokazuje da retorika o navodnoj ugroženosti Hrvata i HDZ-a u BiH nema stvarno uporište – jer ova stranka, predvođena Draganom Čovićem, danas nesumnjivo drži najveći dio političke i institucionalne moći u zemlji.
