Usljed rata na Bliskom istoku, cijene nafte su na svjetskom tržištu u jednom danu prvo naglo porasle, a zatim pale za čak 30 posto – što je gotovo bez presedana. Posljedice su se već osjetile i u zemljama Zapadnog Balkana kroz rast cijena goriva i pojačane gužve na benzinskim pumpama.
Ekonomski analitičar Miša Brkić ističe da se najveći dio nafte iz Persijskog zaliva izvozi prema Aziji – Kini, Japanu, Južnoj Koreji i Indiji – te da region ne bi trebao imati ozbiljne nestašice, ali će cijene sigurno rasti.
„Svaki poremećaj na svjetskom tržištu nafte ostavlja posljedice globalno. Iako se tržište može stabilizovati kroz aktiviranje rezervi, rast cijena će izazvati inflaciju, a region je na takve šokove posebno osjetljiv“, upozorava Brkić.
REGION POD PRITISKOM
Brkić podsjeća na naftne krize iz sedamdesetih godina koje su ozbiljno pogodile tadašnju Jugoslaviju i doprinijele njenom ekonomskom slomu. Sličan scenario, iako u drugačijim okolnostima, mogao bi imati posljedice i danas.
„Kada svijet zakašlje, Zapadni Balkan dobije upalu pluća“, kaže Brkić, naglašavajući ekonomsku ranjivost regiona.
MJERE DRŽAVA: EKONOMIJA ILI POPULIZAM?
Govoreći o mjerama Srbije, poput zabrane izvoza naftnih derivata i smanjenja akciza, Brkić smatra da su one više političke nego ekonomske.
„Stvara se utisak da Srbija ima viškove nafte, što nije tačno. Radi se o korištenju rezervi i populističkim potezima u izbornoj godini“, navodi on.
Dodaje da smanjenje akciza može kratkoročno pomoći građanima, ali dugoročno predstavlja teret za budžet.
PANIKA I REALNOST
Prema njegovim riječima, dio problema je i medijska dramatizacija.
„Stvara se osjećaj krize i panike kako bi se kasnije vlast predstavila kao rješenje. To je klasičan model političke komunikacije“, kaže Brkić.
GLOBALNE POSLJEDICE
Rat na Bliskom istoku, posebno napadi na naftna postrojenja u Iranu i zemljama Zaliva, mogli bi imati dugotrajan uticaj na tržište.
„Čak i da se rat odmah završi, obnova rafinerija traje godinama. To znači da će poremećaji na tržištu potrajati“, upozorava.
ŠTA ĆE EVROPA?
Brkić smatra da Evropa neće ponovo zavisiti od Rusije, već će se okrenuti uvozu tečnog gasa iz SAD-a.
„Energetska kriza bi se mogla pretvoriti u trgovinski sukob, gdje će SAD pokušati nadomjestiti nedostatke na tržištu“, kaže on.
SRBIJA 2030: VIZIJA ILI ILUZIJA?
Komentarišući plan „Srbija 2030“, Brkić ga naziva populističkim dokumentom bez realne ekonomske osnove.
„Plan predviđa da država vodi ekonomiju, bez značajne uloge privatnog sektora, što se već pokazalo kao neefikasan model“, ističe.
ZAKLJUČAK
Iako region vjerovatno neće ostati bez goriva, rast cijena i inflacija su gotovo izvjesni. Dugoročno, ključ stabilnosti leži u diversifikaciji izvora energije i jačanju ekonomskih sistema, a ne u kratkoročnim političkim mjerama.
