Izrael je u ponedjeljak usvojio svoj godišnji budžet u maratonskoj noćnoj sjednici, osiguravajući da vlada premijera Benjamina Netanyahua može završiti mandat do jeseni.
Izrael je morao donijeti budžet prije 1. aprila kako bi izbjegao prijevremene izbore. Netanyahu i dalje zadržava pravo da ih raspusti prije tog datuma ako to želi.
Opozicija je kritikovala budžet zbog povećanja finansiranja za ultraortodoksne zajednice u trenutku kada zemlja suočava sa rastućim troškovima rata s Iran i još uvijek se oporavlja od dvogodišnjeg sukoba u Gazi.
Vođa opozicije Yair Lapid nazvao je budžet “najvećom pljačkom u historiji države”.
– Vlada pohlepe i izbjegavanja izvela je noćni pir – napisao je bivši premijer Naftali Bennett, koji se očekuje da će izazvati Netanyahua na predstojećim izborima.
Opozicione partije bile su posebno bijesne zbog izmjene u posljednjem trenutku koja je dodijelila dodatnih 250 miliona dolara ultraortodoksnim školama. Rastući bijes prema ultraortodoksnoj zajednici pojačan je zbog odbijanja da njihovi mladi služe u vojsci, dok vojna služba za većinu Jevreja ostaje obavezna.
Ekstremno desni ministar finansija Bezalel Smotrich pohvalio je budžet, jer “brine o svim izraelskim građanima, bez izuzetka”.
Vlada Netanyahua ulazi u posljednje mjesece svog četverogodišnjeg mandata i obavezna je održati izbore do kraja oktobra. Iako izraelske vlade rijetko završavaju cijele mandate, usvajanje budžeta znači da Netanyahu, čija je popularnost pala nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, sada najvjerovatnije može završiti mandat.
Budžet je usvojen glasovima 62 prema 55. Sirene koje upozoravaju na rakete iz Irana prema Jerusalemu prekinule su raspravu tri puta, prema riječima portparola parlamenta.
Sjednica je održana u auditoriju zgrade, a ne u plenumu, jer se nalazi bliže skloništu od bombi.
Budžet od 270 milijardi dolara, najveći u historiji Izraela, uključuje povećanje od 20 posto za Ministarstvo odbrane zbog rata protiv Irana. Budžet ministarstva narastao je na 45 milijardi dolara, što je primoralo na smanjenje sredstava u drugim resorima.
Najnovije ankete u Izraelu pokazuju da, iako građani u velikoj mjeri podržavaju rat, Netanyahu i njegova politička koalicija ne profitiraju značajno.
Iran i dalje svakodnevno ispaljuje rakete na Izrael, ometajući živote miliona napetih i iscrpljenih birača. Sukob Izraela s Hezbollahom u Libanu također se intenzivira, dok poremećaj protoka nafte iz Arapskog zaljeva utiče na globalnu ekonomiju.
Odlaganje izbora do jeseni moglo bi omogućiti Netanyahuu da iskoristi zamah rata s Iranom, kada sirene u sred noći budu daleka prošlost za Izraelce. Međutim, izbori bi se održali blizu godišnjice napada 7. oktobra, najtežeg u historiji Izraela.
Izraelska vojska nedavno je produžila svoje ratne smjernice za civile, koje zabranjuju masovna okupljanja i potiču ljude da ostanu u blizini skloništa, za dodatnu sedmicu. To znači da će smjernice obuhvatiti i početak sedmodnevnog praznika pesaha, koji počinje u srijedu.
