Ako bivši američki predsjednik Donald Trump osvoji drugi mandat na izborima u novembru, očekujte da će pokušati ostati na vlasti duže od četiri godine koliko inače traje mandat, kazao je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz.
“Način na koji se divi Putinu i Xiju, i lideru Sjeverne Koreje, Orbanu, Bolsonaru – svim tim državnicima koji su među najodvratnijim liderima na svijetu – navodi na pomisao da bi on želio” ostati na vlasti ako bude ponovo izabran, Stiglitz je rekao za Business Insider u aprilu.
“Jedino je pitanje da li su naše institucije dovoljno jake da ga zaustave”, dodao je.
Trenutno je mogućnost osvajanja drugog mandata veoma realna za Donalda Trumpakoji prilično dobro kotira u predizbornim anketama, noseći prednost od 1,2% u odnosu na aktuelnog predsjednika Joea Bidena, pokazuje anketa RealClearPoliticsa od 6. maja.
Jedan od načina na koji bi mogao pokušati ostati na vlasti je da se riješi ograničenja mandata. Ali Stiglitz je kazao da je to malo vjerovatno jer bi morao natjerati tri četvrtine saveznih država da glasaju za ustavni amandman kojim se odobrava ukidanje 22. amandmana, koji trenutno ograničava predsjednike na dva mandata.
“Kada vidim koliko je teško usvojiti ustavni amandman koji bi ukinuo zabranu za više od dva mandata, takav potez se čini gotovo nemogućim”, rekao je Stiglitz.
Umjesto toga, vjerovatnije je da će Trump proglasiti vanredno stanje u pokušaju da odgodi ili otkaže izbore, , rekao je nobelovac.
“Kada bismo imali republikansku većinu u Senatu i Kongresu i kada bi on proglasio vanredno stanje, I imajući u vidu trenutni ‘ekstremni’ Vrhovni sud – ko bi ga zaustavio? To je pitanje. I zbog toga sam zabrinut”, rekao je Stiglitz.
“Da budem jasan, uvijek možete pronaći razlog za vanredno stanje”, nastavio je. “Uvijek se može započeti rat i reći: ‘Oni su ga započeli.’ Uvek možete da se pretvarate da je razlog neka demonstracija, a u dobrom demokratskom društvu, ljudi bi trebali da demonstriraju kada nešto ide po zlu.”
Nejasno je koliko bi takav scenario bio realan. Izvršna vlast nema ovlaštenja da pomijera datum izbora, navodi se u Nacionalnom ustavnom centru. Umjesto toga, Kongres i savezne države imaju ovu vlast.
Za promjenu datuma izbora putem Kongresa bilo bi potrebno odobrenje i Senata i Predstavničkog doma, a dva doma bi morala donijeti novi datum izbora, tvrdi Nacionalni ustavni centar.
Uprkos važećim propisima, pokušaj odlaganja izbora mogao bi se svesti i na pojedince na vlasti i njihov apetit za održavanjem postojećih procesa, zaključuje Insider.
