Bh. privredi nedostaje 30 hiljada radnika, neophodan uvoz radne snage

12/08/2023
minuta čitanja

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da se radne dozvole daju na državnom nivou i da ih je do sada ukupno izdato oko 3.000

Poslodavcima u Bosni i Hercegovini, prema nekim procjenama, trenutno nedostaje 30.000 radnika različitih zanimanja, od toga 20.000 u Federaciji BiH, a oko 10.000 u Republici Srpskoj.

Oni smatraju da je potrebna dodatna liberalizacija i pojednostavljenje procedura oko uvođenja strane radne snage, ali i liberalizacija procedura oko zapošljavanja domaće.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da se radne dozvole daju na državnom nivou i da ih je do sada ukupno izdato oko 3.000.

“Mislim da je čak možda više radnih dozvola za strane radnike izdato u RS jer su oni pojednostavili i liberalizirali procedure oko izdavanja za razliku od Federacije BiH, te se dosta kompanija odlučuje da zbog toga firme otvori u RS, i to pogotovo građevinske firme. U Federaciji BiH su procedure veoma kompleksne, dugo traju i zaista je vrlo teško završiti tu proceduru. Radnici uglavnom dolaze iz Turske, Bangladeša, Pakistana i Indije”, objašnjava Smailbegović.

Kako kaže, potrebe za radnicima postoje, te pokušavaju da razgovaraju sa vlastima da se procedure ubrzaju, ali, nažalost, to je u nekim počecima.

“Privreda je u problemu zbog toga i mislim da će to za ekonomiju biti veliki udarac. Ako nemate dovoljno radne snage, ekonomija će padati, te neće biti razvoja”, ističe lider poslodavaca u FBiH.

Dodaje da je Hrvatska jako dobro riješila ovaj problem, te trenutno ima 140.000 radnih dozvola za strane radnike.

“Neke procjene govore da na nivou BiH nedostaje nekih 30.000 radnika na različitim zanimanjima. To je otprilike 20.000 radnika za Federaciju BiH, a oko 10.000 radnika za Republiku Srpsku”, kaže on.

Ipak, puno kompanija, kada planira svoje biznise, kako objašnjava, pogleda raspoloživost radne snage i ako je nemate, te kompanije ne razmišljaju o razvoju biznisa u toj državi.

“Ne razmišlja se uopšte o širenju biznisa ako nemate koga da zaposlite, i to će dugoročno napraviti problem ako se ne riješi. Ukoliko bi se liberalizovalo zapošljavanje stranaca, ali i domaće radne snage, moglo bi biti bolje. U FBiH još imamo situaciju da studenti ne smiju da rade, ali ni penzioneri, koji bi možda željeli da zarade novac, ali zakonski to ne smiju”, naglasio je Smailbegović.

Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS, istakao je da do sada u RS ima odobrenih od 1.200 do 1.500 radnih dozvola za strance, te da nije siguran da li su sve one utrošene, odnosno da li je toliko stranih radnika u RS.

“Ono što je evidentno je da se povećava dolazak radnika iz inostranstva u RS. Prema našim procjenama, u Republici Srpskoj će za tri godine biti potrebno oko 20.000 radnika iz inostranstva”, naglasio je Trivić.

Prema njegovim riječima, trenutno nema sektora u kojem nije potrebna radna snaga.

“Strani radnici koji rade u RS su najčešće iz Bangladeša, Indije, Turske. Ukoliko bude potrebe, poslodavci će tražiti od Vlade Republike Srpske povećanje dozvoljenih radnih dozvola za radnike iz inostranstva”, naveo je Trivić.

Vlada RS je u četvrtak dala saglasnost na odluku o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u RS za 2024.

“Odlukom Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje RS utvrđena je godišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2024. i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola”, navodi se u saopštenju Vlade RS.

Idina vrh