Mjesec prije početka ruske invazije na Ukrajinu, šef Sberbanke Herman Gref i šefica Centralne banke Ruske Federacije Elvira Nabiullina pokušali su reći Putinu da bi napad mogao dovesti do katastrofalnih posljedica za rusku ekonomiju, ali ga nisu mogli uvjeriti.
“Mjesec dana prije nego što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, glavni ekonomski opunomoćenici Vladimira Putina posjetili su rezidenciju ruskog predsjednika u Novo-Ogarjovu, u blizini Moskve, kako bi ga informisali o mogućim posljedicama zapadnih sankcija”, piše Financial Times
Putin je poslušao izvještaje Hermana Grefa, predsjednika Sberbanka, koji je predstavio prezentaciju na 39 stranica upozoravajući ruskog predsjednika na katastrofalne posljedice ako napetosti oko Ukrajine dodatno eskaliraju..
Novine podsjećaju da je Gref, bliski Putinov saveznik još od njihovog vremena u gradskoj vijećnici u Sankt Peterburgu 1990-ih je bila na glasu kao najliberalniji član Putinovog najužeg kruga, posebno zbog toga što je govorio ono što misli.
Tada su se tehnokrati iz okruženja ruskog predsjednika, koji nisu znali za njegove stvarne planove za rat protiv Ukrajine, bojali da je Putin na rubu priznanja paradržava Luganjsk i Donjeck. Vjerovali su da bi to izazvalo bijesnu reakciju Zapada, što bi naštetilo ruskom ekonomiji, piše FT.
Elvira Nabiullina, šefica Centralne banke, i drugi sudionici podijelili su Grefovu zabrinutost i pomogli pripremiti prezentaciju, ali su dopustili Grefu da govori.
Prezentacija je upozoravala da bi “oštre sankcije” stvorile paniku na finansijskim tržištima i potencijalno vratile rusku ekonomiju desetljećima unatrag, navodi se u članku.
Putin je također upozoren da bi u slučaju eskalacije i zapadnih sankcija kao odgovor, mogao pasti za 30 posto u dolarima u dvije godine, a inflacija će prisiliti Centralnu banku da podigne kamatne stope na 35 posto, što će dovesti do smanjenja realnog dohotka stanovništva za petinu.
Također u prezentaciji, tehnokrati su upozorili da će kvaliteta života Rusa zaostajati čak i za zemljama u razvoju, jer će ograničenja uvoza prisiliti Rusiju da se bori ne samo za napredne tehnologije, već i za osnovne potrepštine, poput lijekova i hrane.
“Dok je Gref potrčao nabrajati moguće posljedice, Putin ga je prekinuo i upitao što Rusija treba učiniti da izbjegne najgore posljedice. Previše stidljivi da upozore Putina na vojnu eskalaciju, tehnokrati nisu imali jasno rješenje i nisu se mogli natjerati da kažu Putinu da riskira geopolitičku katastrofu. Napustili su sastanak ne shvaćajući tačno šao Putin planira i je li uzeo u obzir njihovu poruku”, rekao je izvor za publikaciju.
“Bili su dovoljno hrabri da ga zamole za sastanak, ali nisu mu mogli prenijeti svoju poruku”, rekao je jedan od sudionika sastanka.
“Nisu mogli dati jedinstven odgovor na njegovo pitanje”, dodaje sugovornik.
FT dodaje da je potpuna invazija 24. februara nadmašila Grefove i Nabiulline najgore strahove, a oni su za Putinove prave namjere saznali zajedno s ostatkom svijeta, na televiziji.
Putinov neuspjeh da posluša upozorenja tehnokrata uništilo ih je, kaže se u članku.
“Nikad nisam vidio [Grefa] ovakvog. Bio je potpuno zbunjen, u stanju potpunog šoka”, rekao je bivši dužnosnik koji je vidio Grefa u prvim danima rata. “Svi misle da je ovo što se dogodilo katastrofa, on više nego iko drugi”, dodaje sugovornik.
Četiri dana nakon početka rata okupio se ekonomski blok Putinova okruženja kada ih je ruski predsjednik pitao kako ublažiti udar sankcija.
Nabiullina, čiju su odjeću neki ulagači dugo pozorno pratili zbog kodiranih signala i neverbalnih poruka, sjedila je sva u crnom.
“Ali dok je Zapad odsjekao Rusiju od globalnih financijskih tržišta i opskrbnih lanaca, tehnokrati su priskočili u pomoć Kremlju, primjenjujući spretne vještine gospodarskog upravljanja kako bi ublažili krizu. U tom su procesu osigurali da se njihova vlastita apokaliptična predviđanja ne ostvare.”
U uskim krugovima ruske političke elite tehnokrate poput Grefa i Nabiulline nekoć su smatrali modernizatorima, reformističkom protutežom snagama sigurnosti, tvrdokornim veteranima specijalnih službi koji su Putinu “sjedili” na drugom ramenu.
Međutim, kad su se suočili s historijskom šansom da odbrane svoju vjeru u otvoreno tržište i dignu se protiv rata, šutjeli su”, zaključuje list.
