Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić (NiP) jučer je sa stručnjacima iz nekoliko oblasti razgovarao o mogućnostima poboljšanja pravnog statusa Grada Sarajeva.
Kako su saopćili iz Vlade Kantona Sarajevo, to se odnosi na mogućnosti promjene nadležnosti i teritorijalne organizacije. Grupu stručnjaka je predvodio univerzitetski profesor Mirko Pejanović koji izučava lokalnu samoupravu.
Okerić je najavio da će kantonalna vlast razmotriti mogućnosti spomenutih promjena. Pejanović je istakao prošlogodišnje zaključke i preporuke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) o ovom pitanju.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka je izjavio da je ovo, kako je rekao, jedinstven primjer u našoj političkoj i društvenoj praksi, jer je vlast pokazala interes da se upozna s rezultatima naučnog istraživanja, kao i da procjeni koliko će ta naučna istraživanja biti primijenjena.
Sastanak o pravnom statusu Sarajeva (Foto: Vlada KS)
Arhitekta i član ANU BiH Amir Vuk Zec smatra da ovo pitanje predstavlja pitanje identiteta svih građana.
“U tom traženju identiteta grada, kao što sam i u našem razgovoru kazao, grad je atraktor, prethodnik svih nacija, zbog čega bi sve politike, pa i trenutna, ali i one buduće trebale voditi računa o tom prostoru koji sve nas definiše. Zato definicija Sarajeva, koja je trenutno nejasna, potreba je svih nas radi uspostavljanja našeg identiteta za budućnost”, konstatovao je Vuk Zec.
Šta predlaže struka
Podsjećamo, ANU BiH je 2020. objavio studiju“Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru” čiji su autori profesori Pejanović, Anto Domazet, Jasmina Osmanković i Elmir Sadiković.
Mišljenje struke: Grad Sarajevo mora imati veće ovlasti da bi se razvijao
Studijom je predložena promjena pravnog statusa Grada Sarajeva na dvije pretpostavke. Jedna je da se u Ustavu Kantona Sarajevo pravno definira pozicija Grada Sarajeva unutar koje bi imao pune nadležnosti i teritorijalni obuhvat na šest općina: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća.
Druga je da zastupnici Parlamenta Bosne i Hercegovine iz Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine iniciraju, kako su istakli, donošenje državnog zakona o Sarajevu kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine te su napomenuli da su to učinile sve zemlje u postsocijalističkoj tranziciji: Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Zagreb kao primjer
Između ostalih, kao primjer kako je riješen status glavnog grada u odnosu na druge nivoe vlasti u studiji je naveden Zagreb. Glavni grad Hrvatske ima status grad-županija.
“Prema zakonu, Grad Zagreb ima i položaj županije te istovremeno predstavlja jedinicu lokalne samouprave i jedinicu područne samouprave(regionalne samouprave). U okviru svog samoupravnog djelokruga Grad Zagreb na svom području obavlja poslove djelokurga grada i djelokruga županije”, objasnili su.
Time se ukazuje na mogućnost da Sarajevo bude grad-kanton, kao što je Beč grad-pokrajina.
Upravo je arhitekta Vuk Zec ranije govorio o tome da se glavni grad Bosne i Hercegovine ne razvija kao jedinstvena urbana cjelina.
“Razdvojeni smo u općine, Sarajeva uopće nema. Sarajevo je prepravljeno u kanton. Postoji gradska uprava koja nema nikakve nadležnosti. Načelnici općina su pravi feudi, oni su ti koji odlučuju. Sad načelnik kaže: ‘Ilidža će praviti tramvaj’. On više ne pita grad, on sad odlučuje. Načelnici su u postdejtonskoj Bosni pravi mali vladari koji se otmu i od partije”, potcrtao je Vuk Zec na diskusiji “Tristotrojka: Arhitektura” o sarajevskoj Skenderiji iz 2018.
Spomenutom studijom se jasno sugeriše da se postojeće stanje negativno odražava na cijelo Sarajevo.
