Resorni ministar je obrazložio namjeru da Kanton Sarajevo formira energetsko preduzeće. Pitali smo Elektroprivredu Bosne i Hercegovine (EP BiH) i stručnjaka za energetiku Nihada Harbaša šta misle o ovoj ideji.
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je nedavno saopćilo da će razmotriti osnivanje preduzeća za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Govoreći o tome zašto će to učiniti, kantonalni ministar privrede Adnan Delić (NiP) je konstatovao da je upravljanje obnovljivim izvorima energije krucijalno pitanje za sve koji žele biti energetski nezavisni.
Napomenuo je da prelazak na obnovljive izvore energije u Evropskoj uniji nije samo puki trend, već i obaveza koju je Unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu kao kandidatkinju za članstvo u EU. S obzirom na to, kako je naveo Delić, urađena je detaljna analiza elektroenergetskog sektora Kantona Sarajevo od rata do danas. Istakao je ono što je utvrđeno spomenutom analizom.
“Analizama je utvrđeno da uprkos postojanju pravne osnove za izgradnju ovih elektrana, EP BiH u ovom periodu (od završetka rata do danas) nije izgradila niti jednu elektranu. Kada su u pitanju privatne kompanije, treba istaći da su izgradile nekoliko postrojenja za korištenje solarne energije, ali su postrojenja zanemarive snage. Postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora u Kantonu Sarajevo imaju ukupnu snagu više 23 kilovat-sati te su obuhvaćene koncesijom u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama koji je stupio na snagu početkom prošle godine”, obrazložio je Delić u izjavi za Klix.ba.
Imajući u vidu prethodno istaknuto i to da je, kako je naveo, Vlada Kantona Sarajevo odgovorna za upravljanje i elektroenergetskim sektorom, za njega se podrazumijeva da kantonalna vlast napravi korake ka domaćinskom upravljanju i kvalitetnom iskorištavanju izvora energije koji do sada nisu korišteni. Konstatovao je da je riječ o nacionalnom pitanju.
“Uzimajući u obzir i činjenicu da Vlada Kantona Sarajevo ne može upravljati privatnim kompanijama, niti se oslanjati na njihovu politiku investiranja u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, niti ima ikakve ingerencije u EP BiH, smatramo sasvim opravdanim da započnemo jedan ovakav proces, jer kako sam ranije istakao, ovo nije pitanje pojedinaca, niti pitanje ko će – privatni ili javni sektor. Naprotiv, ovo je nacionalno pitanje i pitanje od kojeg ovisi naša energetska stabilnost i nezavisnost”, ocijenio je.
Delić: U energetici ne može ovisiti o privatnom sektoru (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Delić je napomenuo da se eventualnim osnivanjem kantonalnog energetskog preduzeća neće onemogućiti, niti na bilo koji drugi način utjecati na privatne investicije u obnovljive izvore energije. Obrazložio je prethodnu tvrdnju.
“Donijeli smo izmjene i dopune Zakona o koncesijama i u proceduri je donošenje zakona o javno-privatnom partnerstvu, a sve su to osnove za potrebne investicije, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, s obzirom na to da je svega 3,30 posto struje u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine proizvedeno iz obnovljivih izvora energije”, ukazao je.
Izvori energije i šta će dobiti građani
Upitan iz kojih obnovljivih izvora energije se struja namjerava proizvoditi, naglasio je da će se to prije svega odnositi na sunčevu i vjetroenergiju. Napomenuo je da se planiraju istraživanja vjetroenergetskog potencijala na četiri lokacije te sunčeve energije na dvije lokacije. Međutim, istakao je da je u ovom trenutku najveći potencijal na vjetroenergiji.
“Studijama će se utvrditi stvarno stanje i raspoloživi potencijali, ali prema trenutnim podacima, vjerujemo da će javno preduzeće, kad bude osnovano, koristiti ova dva resursa, s tim da se prednost u ovom trenutku daje vjetroenergiji. Svakako, trebamo sačekati da vidimo šta će pokazati istraživanja”, ponovio je Delić.
Objasnio je šta bi eventualno postojanje kantonalnog energetskog preduzeća značilo za građane i kompanije. Konstatovao je da bi se time poboljšao kvalitet zraka, doprinijelo zaštiti okoliša te da bi distribucija struje bila sigurnija.
“Za kompanije, kao i za građane, ovo znači i veću pristupačnost i dostupnost električne energije kao ključnog proizvoda u svim privrednim aktivnostima i samom životu”, dodaje.
Uvjerava da ovo neće biti još jedno javno preduzeće koje će crpiti budžet te je najavio da će se aplicirati i za dobijanje novca EU.
“Prvo želimo utvrditi stvarnu, društveno-ekonomsku opravdanost osnivanja ovakvog preduzeća, pa onda provesti neophodne aktivnosti za njegovo osnivanje. Svakako da to neće biti još jedno u nizu preduzeća koja crpe budžet, jer želimo savremeno preduzeće koje će znati upravljati našim prirodnim resursima i kao takvo aplicirati i za poticajna sredstva EU i drugih fondova za obnovljive izvore energije. To je danas najzastupljenija tema u cijelom svijetu i svaka vlada teži da upravlja prirodnim resursima koje ima”, naglasio je.
Ministar privrede Kantona Sarajevo je ponovio da je privatnom sektoru Zakonom o koncesijama omogućeno da bude aktivni učesnik u prelasku na obnovljive izvore energije, ali je ponovio da se po ovom pitanju ne može ovisiti o privatnom sektoru.
“Svakako smo za privatni sektor pokrenuli aktivnosti u oblasti zelene tranzicije, ali ne možemo i ne trebamo ovisiti o volji i opredjeljenju privatnih investitora u korištenju obnovljivih izvora energije i proizvodnje zasnovane na njima. Privatnik ima svoje ciljeve, među kojima je profit uvijek u vrhu prioriteta i to je sasvim opravdano, a mi kao javna uprava prevashodno želimo osigurati proizvodnju struje, viši stepen elektroenergetske sigurnosti i dostupnost ove javne usluge”, ukazao je.
Pitali smo ga da li je Ministarstvo privrede tražilo informacije o ovom pitanju od drugih gradova koji imaju ista ili slična preduzeća.
“Kanton Sarajevo ima ustavne nadležnosti i shodno tome odlučuje u koje aktivnosti i projekte ulazi, vodeći se uvijek stručnim analizama i preporukama stručnjaka. Cijenimo znanje, stvarno iskustvo struke i sve ono što može doprinijeti da neki projekat bude uspješan”, odgovorio je.
Troškovi i vrijeme osnivanja
U nastavku je govorio o tome da li postoji okvirna procjena koliko bi koštalo formiranje ovog preduzeća te da li postoji okvirna procjena koliko je vremena potrebno za njegovo formiranje.
Prema njegovim riječima, ne prave se okvirne procjene troškova osnivanja, odnosno da će to biti poznato nakon što se uradi studija o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja. Ukazao je da će navedenom studijom biti utvrđeno koliko će biti potrebno vremena za osnivanje.
“Hodogram aktivnosti i tačnu procjenu svih faza, uključujući i osnivanje i djelovanje ovog javnog preduzeća dat će ova studija i onda možemo izaći s takvim informacijama. Dakle, sačekat ćemo na zvanične informacije i onda javnosti dati tačne podatke”, dodaje Delić.
Komentarisao je mišljenje dijela javnosti da nema potrebe za formiranjem ovakvog preduzeća zbog toga što postoje državne elektroprivrede i da bi se time prvenstveno trebale baviti privatne kompanije. Pa je tako ponovio da je posao vlasti da upravlja energetikom te da odluči kako će se razvijati energetski sektor.
“Paušalne i ni na čemu utemeljene izjave tih pojedinaca, koji ni na koji način nisu doprinijeli razvoju elektroenergetskog sektora, Ministarstvo privrede ne razmatra, niti se određuje prema njima ni na koji način. Nakon što studija bude završena, bit će predstavljena javnosti, a onda će i javnost imati informacije na osnovu kojih će moći donijeti sud – sud zasnovan na činjenicama i podacima koje će pripremiti najbolji stručnjaci iz oblasti”, najavio je.
Konstatovao je da postojanje EP BiH ne predstavlja prepreku da postoje i druga javna preduzeća za proizvodnju struje, prije svega iz obnovljivih izvora energije, ponovivši da se samo 3,30 posto struje u FBiH proizvodi iz obnovljivih izvora energije.
Stav EP BiH
Upravo su u EP BiH u odgovoru na upit Klix.ba također naglasili da za Kanton Sarajevo ne postoji zakonsko ograničenje za osnivanje energetskog preduzeća. Obrazložili su zakon kojim se tretira ovo pitanje.
“U vezi inicijative za osnivanje kantonalnog preduzeća za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, prema Zakonu o električnoj energiji, odnosno legislativi iz ove oblasti, moguće je registrovati:
- Kompaniju – tzv. kvalifikovanog proizvođača struje iz obnovljivih izvora energije, koja bi proizvodila struju te je plasirala nekom od postojećih registrovanih snabdjevača;
- Kompaniju – tzv. snabdjevača strujom bez vlastite proizvodnje, ali može imati vlastitu proizvodnju struje te ujedno vršiti i snabdijevanje;
- U drugoj mogućnosti (proizvodnja iz obnovljivih izvora energije zajedno sa snabdijevanjem) treba imati na umu da je potrebno osigurati i uslugu balansiranja proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije koji su uslovljeni vremenskim uslovima”, objasnili su u EP BiH.
Istakli su ono što je istakao i ministar Delić, a to je da se struja u Kantonu Sarajevo, kao i u ostatku FBiH dominantno proizvodi iz fosilne energije te da udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje nije dovoljan, posebno zbog energetske tranzicije ili dekarbonizacije. Pitali smo ih da li će eventualno formiranje energetskog preduzeća Kantona Sarajevo utjecati na EP BiH.
“EP BiH bi bila spremna da bude off-taker, odnosno da preuzima struju proizvedenu iz bilo kojeg kantonalnog preduzeća kao kvalifikovanog proizvođača. EP BiH preuzima električnu energiju od mnogih drugih kvalifikovanih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, čime se povećava udio struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije te popravlja koeficijent emisije mreže. Zapravo, smanjuje se emisija ugljendioksida (CO2), odnosno tone CO2 po megavat-satu električne energije. Kao što se može zaključiti, ova aktivnost bi zasigurno imala pozitivan utjecaj, ne samo na EP BiH, već i na ukupnu energetsku sliku FBiH”, ukazali su.
EP BiH: Spremni smo preuzimati struju proizvedenu u preduzeću KS (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Osvrnuli su se na to da li će se eventualnim formiranjem energetskog preduzeća Kantona Sarajevo na bilo koji način utjecati na distribuciju struje na području ovog kantona.
“To svakako ovisi o planiranim kapacitetima za proizvodnju struje i samim lokacijama postrojenja, odnosno kapacitetima/stanju lokalne elektrodistributivne mreže da preuzme energiju na odgovarajućim distributivnim naponskim nivoima. Nadležna elektrodistribucija će u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima omogućiti pristup distributivnoj mreži svim postrojenjima za proizvodnju struje ako za to postoje tehnički uslovi priključenja, ali da se ne ugrozi pouzdano snabdijevanje krajnjih kupaca struje na tom području”, naglasili su.
U EP BiH su ukazali Kantonu Sarajevo da treba razvijati model “građanske energije”, odnosno da treba razvijati model “prosumer” koji podrazumijeva da su građani istovremeno proizvođači i potrošači struje kroz krovne solarne elektrane snage od pet do 10 kilovat-sati. Kako su napomenuli, ovaj model je višestruko koristan, jer se njima omogućava potrošnja struje na mjestu proizvodnje, što je budućnost elektroenergetskih sistema.
“Moderne javne uprave u Evropi, ali i u bližem okruženju, upravo ovakvim modelima subvencioniranja prosumera doprinose razvoju svojih sredina, pomažu građanima te istovremeno podržavaju ispunjenje ciljeva nacionalne politike energetske tranzicije i dekarbonizacije. Inovirani zakon o obnovljivim izvorima energije, kojim će se omogućiti ovaj koncept u FBiH, usvojen je na Vladi FBiH te se finalizira parlamentarna procedura usvajanja. Prilika je da nakon usvajanja ovog zakona, i kantonalni zakoni o građenju budu prilagođeni na način da nove, privatne i javne građevine imaju obavezu instalirati krovne solarne elektrane u ulozi prosumera, uz jednokratnu podršku kantona”, zaključili su u EP BiH.
Riječ struke
Nihad Harbaš, izvršni direktor konsultanske kuće u oblasti energetike nLogic Advisory, u izjavi za Klix.ba je podsjetio da energetsko preduzeće Kantona Sarajevo predstavlja samo ideju te da predstoji studija opravdanosti kojom će se ona tretirati. Obrazložio je o koliko je složenom pitanju riječ.
“Da bi se razmišljalo o nečem takvom, potrebno je jasno definisati mogućnosti, tehnologije obnovljivih izvora energije – vjetar, Sunce, biomasa, hidro, biomasa, itd., prostornu infrastrukturu, djelatnost tog preduzeća te mnoge druge faktore koji bi ukazali na opravdanost jednog takvog kompleksnog projekta. Elektroprivredne djelatnosti su jako složene te nije jasno čime bi se zapravo bavilo takvo preduzeće – da li samo proizvodnjom, distribucijom ili i snabdijevanjem strujom, s obzirom na to da su te djelatnosti razdvojene”, ukazao je.
Harbaš je istakao pod kojim uslovima bi bilo prihvatljivo formiranje takvog preduzeća.
“Ako bi bi takvo preduzeće služilo promociji i podršci obnovljivim izvorima energije među građanima i privrednicima, odnosno razvoju građanske energije, zaštiti potrošača te čiji osnovni cilj ne bi bio komercijalni, odnosno stvaranje profita na tržištu, nego djelovanje kroz npr. strateški investicioni fond, onda bi takvi modeli bi bili prihvatljivi”, konstatovao je.
Harbaš: Preduzeće bi bilo prihvatljivo kao strateški investicioni fond (Foto: FENA)
Međutim, prema njegovim riječima, građanska energija se organizuje kroz malo drugačije modele, kao što je npr. u Danskoj u kojoj je 70 posto vjetroelektrana u vlasništvu građana, kroz energetske zadruge, jer se takva postrojenja “donose” u lokalnu zajednici i njeni stanovnici moraju imati koristi od toga.
Govoreći o javnim preduzećima općenito, podsjetio je da su podležna javnim nabavkama te da su, kako je ocijenio, jako troma, prevaziđena i vrlo je upitno kako bi energetsko preduzeće Kantona Sarajevo funkcionisalo, s obzirom na to da su za oblast električne energije potrebni stručni ljudi, a zna se kakve konotacije u pogledu ljudskih resursa imaju javna preduzeća u Bosni i Hercegovini.
