Vrijednost trećine godišnjeg budžeta sarajevske općine Centar nenaplaćeno je prethodnih godina od korisnika njihovih poslovnih prostora. Žurnal će u nekoliko tekstova ukazati na osnovne probleme, dužnike i razloge zbog kojih je općina izgubila milione nepravovremenom naplatom uz svojevrsnu interkativnu mapu najvećih dužnika.
Piše: Amarildo Gutić
Sarajevski privrednik Erol Ramusović voli da se pohvali dobrim relacijama sa SDA kadrom Nedžadom Brankovićem. Ramusović je predsjednik izvjesne Skupštine „Senata privrede EU u BiH“, a Branković predsjednik Senata ovog udruženja. Kao član udruženja građana porijeklom iz Crne Gore u ovoj državi ima i medIjski prostor, gdje za pojedine portale objašnjava aktuelnu političku situaciji u regionu.
U sudskom registru Ramusović je naveden kao direktor „Development balkan group“, koja posjeduje i firmu „Modanostra“, a vlasnik je Selma Ramusović. Osnovna djelatnost „Development balkan group“ je istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja, a u fokus javnosti dospjeva u pandemijsko vrijeme kao dobavljač zaštitnih maski čija je prodajna cijena za Civilnu zašititu iznosila 25 KM po komadu. Unatoč tome, Ramusović je tvrdio da je zarada bila tek 0.60 eura po komadu. Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije ukupna dobit ove firme sa jednim zaposlenim je od 2018. do 2020. godine bila oko 300.000 maraka. Najveća je bila upravo te pandemijske 2020. godine, oko 240.000 maraka.
Ono čime se Ramusović ne hvali jeste da su „Development balkan group“ i firma “ER&S Co” u kojoj je on bio vlasnik, bile na listi osumnjičenih za utaju poreza i pranje novca u predmetu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo nazvanom „Zadruga“. Jednako tako ne hvali se ni da je “ER&S Co”, odnosno ranijeg naziva “Eroltonn Company”, prema evidenciji Općine Centar dužna 277.000 maraka za iznamljivanje njihovog poslovnog prostora sa zateznim kamatama.
„I Eroltonn i ER&S su ugašene firme. Ne postoji nikakav dug nego prevare koje su radili općinari. Kojim pravom su izdavali i naplaćivali napušten prostor kojeg je kasnije raniji vlasnik prodao? Do tada sam plaćao prostor Općini Centar, a oni nastavili knjigovodstveno voditi dug”, reći će u telefonskom kontaktu Ramusović za Žurnal, koji je za razliku od drugih sa liste dužnika dostupan. Brojni drugi su promijenili brojeve telefona ili ne odgovaraju na naše pozive.
No, “Eroltonn Company” utužen je za oko 25.000 maraka duga, jer je dio jednostavno rečeno, otišao u zastaru. Ovo je samo jedan od primjera neuređenog stanja u korištenju i evidentiranju korisnika poslovnih prostora u vlasništvu Općine Centar, baš kao što je bio slučaj i sa stanovima u vlasništvu ove općine.
ZATO JE OPĆINA CENTAR VAŽNIJA OD 10 DRUGIHStotinu stanova okupirano ili podijeljeno bez kriterija
U općinskoj evidenciji, saznaje Žurnal, nekoliko je stotina dužnika za rentanje više od 500 poslovnih prostora. Ukupna vrijednost duga dosže 16 miliona maraka. Apsolutni dužnički rekorder po tom spisku je „Imperijal doo“, firma za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu, čiji je vlasnik Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK Sarajevo. Njihov dug je prema saznanjima Žurnala 739.000 maraka!
Iako su nam iz Napretka u telefonskom razgovoru obećali odgovor na pismeni upiti objašnjenje o sudskom sporu koji vode sa Općinom Centar oko vlasništva nad ovim prostorom, ni nakon dva mjeseca nismo dobili odgovor.
Kako saznaje Žurnal, trenutno je Općina Centar tužila jedan broj korisnika tih prostora, ukupnog duga nešto više od 6 miliona. No postoji nekoliko problema.
Zbog intertnosti prethodnog saziva, jedan broj dužnika je u stečaju ili je likvidiran, umjesto bankarske garancije korištene su mjenice, koje su sada uglavnom nenaplative. Pri tome, tužbe za naplatu ili iseljenje traju u prosjeku pet do osam godina, pa jedan broj dužnika još uvijek koristi prostore unatoč dugovanju i sudskoj tužbi.
Prethodni saziv Općinskog vijeća Centar je opraštao dio dugovanja pojedinim firmama pa čak i tadašnjim vijećnicima koji su dugovali za rentu, o čemu je Žurnal pisao.
SDA bliskoj firmi „AMKO Komerc“ koja je Općini Centar dugovala za iznajmljivanje prostora za svoje markete gotovo dva miliona, otpisano je 850.000 maraka za zatezne kamate, pa je ostao „samo“ 1,1 milion maraka duga.
Ugostitelj Dževad Topić Topa postao je dužnik općini kojom istovremeno kao vijećnik i upravlja, za iznos od oko 250.000 maraka, da bi mu vijeće ipak izglasalo oprost od 42 hiljade maraka koje je on shodno sudskoj presudi trebao platiti općini. Preostalih 200.000 treba vraćati u ratama narednih deset godina. Dug je opraštan i poznatim umjetnicima, slikaru Adinu Hebibu je otpisano 20.000 maraka duga za zatezne kamate pa je ostao dužan oko 44.000 maraka, dok je glumcu Josipu Pejakoviću oprošteno oko 10.000 maraka kamata, pa mu je preostalo nešto više od 33.000 maraka da otplati u ratama na deset godina.
No, sve to i ne treba čuditi, kada je istovremeno poslovne prostore u vlasništvu općine Centar pod povoljnim uslovima iznajmljivao i tadašnji načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić za svoju firmu Ajnex!
O svim ovim i drugim detaljima dugovanja i naplate rente za poslovne prostore Žurnal je dostavio upit i Općini Centar. Unatoč više puta ponovljenim obećanjima za skori odgovor, istog nismo dobili ni nakon dva mjeseca čekanja. Čekajući odgovor objavljujemo interaktivnu mapu dijela dužnika.
