Kako su pojedinci unutar sarajevske SDA brinući se o javnom izgubili lični moral

14/07/2022
minuta čitanja

Kada se predsjednica Žena SDA Sarajevo Alma Omerović prije više od mjesec dana u političkom obračunu sa Denisom Bećirovićem pozvala na džihad niko nije ni slutio da će njene poruke završiti u Bundestagu kao primjer nacionalizma koji uništava BiH.

“Predsjedniče, čist nijjet, vjerničko srce i vizija su garant naše pobjede, ako Bog da. Izdajnici imaju zajedničkog kandidata – jer im je mržnja i izdaja jedini zajednički cilj oko kojeg su se okupili. Pismonoša Denis Bećirović je izdao Bošnjake u genocidnoj RS, izdao bi nas i u državi! Zakonom o prebivalištu je betonirano etničko čišćenje. U pamet Bošnjaci. Ovo je džihad našeg vremena”, napisala je u junu na svom Facebook profilu Omerović.

Bila je to jedna u nizu izjava u posljednjih više od mjesec dana predstavnika SDA koji su kao sredstvo političkog pritiska na protivnike koristili vjerske izraze, shvatanja i tumačenja na jedan krajnje zlonamjeran način, prelazeći granicu prihvatljivog i unoseći dodatni razdor u društvu koje je već i bez toga duboko podijeljeno.

Uobičajno takve poruke bi prošle ispod radara međunarodnih zvaničnika kao dio političkog folklora, međutim, ovaj put vrag je odnio šalu, jer kad se ne ogradite onda se čini da podržavate.

Tokom diskusije u Bundestagu o rezoluciji o Bosni i Hercegovini član SPD-a Christian Petry u obraćanju zastupnicima rekao je da nacionalisti uništavaju BiH i da ih on mora imenovati.

“Milorad Dodika ste već spomenuli, on je jedan od najgorih, ali treba spomenuti i Dragana Čovića. On potpiruje hrvatski nacionalizam. Također, moramo spomenuti i Izetbegovića jer je Alma Omerović pozvala ljude na džihad u BiH, zato moramo biti jako oprezni”, rekao je Petry.

Omerović je svaku kritiku, u najmanju ruku neubjedljivo, pokušala utišati islamofobijom i tvrdnjama da nije mislila na bilo kakvu oružanu borbu, već duhovnu. Međutim, šteta je napravljena i aposlutno više nije bitno šta je Omerović zaista mislila. Koliko sličnih političkih štetočina može sebi priuštiti država kao Bosna i Hercegovina?

Ipak, kad se činilo da nas ništa više ne može iznenaditi Kantonalni odbor SDA Sarajevo ipak je uspio. U saopćenju poslanom medijima dan uoči obilježavanja 27 godišnjice genocida u Srebrenici rečeno je da predsjednik Naše stranke Edin Forto i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković “nemaju šta tražiti u Srebrenici”.

“Konaković i Forto nemaju šta tražiti među porodicama žrtava genocida i bošnjačkim povratnicima u RS-u. Njih ne zanima istina o genocidu, već glasovi. Forto nije u stanju proučiti Fatihu i iskazati poštovanje prema žrtvama, ubijanim zbog njihovog vjerskog identiteta”, navedeno je u tekstu.

Doduše Izetbegović je na pitanja novinara u Srebrenici o spornom saopćenju kazao: “Svakom je mjesto u Srebrenici”, čime se donekle ogradio, ali su i dalje problematični stavovi koji su navedeni u saopćenju.

Zar je SDA ta koja može određivati ko smije, a ko ne smije odati poštovanje žrtvama genocida? Poručuje li nam Kantonalni odbor SDA Sarajevo da se poštovanje prema žrtvama ne može iskazati drugačije nego učenjem Fatihe?

U normalnom društvu autor ovih riječi bi se pod pritiskom javnosti već sutra odrekao bilo kakve funkcije, makar ona bila i stranačka, a stranka bi se izvinila onima kojima je bila upućena.

Čini se da su u borbi za očuvanje “javnog morala” u Sarajevu mnogi pojedinci u međuvremenu izgubili lični moral.

Idina vrh