Lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH danas će u Mostaru pokušati da dogovore zakone neophodne za otvaranje pregovora između BiH i EU, i ukoliko ne uspiju, gotovo je izvjesno, BiH neće dobiti pozitivnu ocjenu iz Brisela.
Naime, pred BiH je nedavno stavljen uslov da za otvaranje pregovora mora da usvoji Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, zatim otvori pregovore sa Frontexom, te usvoji zakone o sudovima BiH i sukobu interesa. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma je usvojen, a pregovori sa Frontexom otvoreni, ali su iz EU već stigli signali da to neće biti dovoljno. U suštini, da bi BiH otvorila pregovore sa EU, neophodno je da se usvoje još zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa.
“Bilo je uvjeravanje od svih evropskih zvaničnika koji su dolazili u posjetu da trebamo pokazati spremnost na dogovor, politički napredak i da pokažemo da želimo ući u evropski krug zemalja i da će pregovori biti otvoreni 21. marta. Imamo vremena da donesemo zakone, vjerujem da će sastanak u Mostaru donijeti rezultate”, rekao je Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji će uz lidera Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, biti jedan o domaćina današnjeg sastanka.
Što se tiče zakona o sudovima i zakona o sukobu interesa, razgovori o njima traju već mjesecima, ali dogovor nije postignut. Problem kod zakona o sudovima je u nadležnostima Suda BiH, ali i o sjedištu tog novog višeg suda koji bi bio formiran.
Partije iz Republike Srpske insistiraju na tome da njegovo sjedište bude u Banjaluci, na šta Bošnjaci ne pristaju, ohrabreni pojedinim međunarodnim zvaničnicima koji su takođe protiv toga da sjedište tog suda bude u Banjaluci.
Slično je i sa zakonom o sukobu interesa, na kojem Bošnjaci insistiraju da važi za sve nivoe vlasti, dok s druge strane Srbi kažu da taj zakon može da važi samo za nivo BiH, a nikako i za entitete.
Pored dva zakona koja su neophodna da bi EU 21. marta donijela pozitivnu odluku, predstavnici Republike Srpske insistiraju i na tome da se usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH ili zakon kojim bi se riješilo pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. S druge strane, Hrvati insistiraju na tome da se usvoje i izmjene Izbornog zakona BiH i to na način da svaki narod bira sebi svoje predstavnike, ali nijedan od ova dva zakona nije prihvatljiv za Bošnjake, iako su i oni među 14 prioriteta koje je pred BiH postavila EU.
