Redovna sjednica Predsjedništva Naroda i pravde, sedma po redu, održana je u četvrtak 10.11.2022. godine. Na sjednici su razmatrana aktuelna politička pitanja u Bosni i Hercegovini te je doneseno ukupno deset zaključaka.
Sjednica Predsjedništva Naroda i Pravde održana je u uvjetima kada se u Bosni i Hercegovini sumiraju rezultati Općih izbora, vode pregovori o formiranju vlasti, ali i galopirajuće inflacije koja pogađa sve građane, posebno one sa najnižim primanjima. Na sjednici su usvojeni sljedeći zaključci:
- Povodom sve veće inflacije i enormnog rasta cijena, posebno energenata i prehrambenih proizvoda, koji najveći dio stanovništva Bosne i Hercegovine dovodi u izuzetno težak socio-ekonomski položaj, pozivamo nadležne institucije svih nivoa vlasti da u što kraćem roku kreiraju programe podrške građanima, s fokusom na pomoć posebno ugroženih kategorija stanovništva, te da se pri kreiranju budžeta za 2023. godinu planiraju sredstva i rezerve za neophodne intervencije za ublažavanje krize koju dodatno produbljuje zimski period.
- Predsjedništvo Naroda i Pravde zadovoljno je zabilježenim rastom organizacije i izbornim rezultatom koji je omogućio učešće Naroda i Pravde u skupštinama svih kantona za koje je stranka imala kandidatske liste, kao i višestrukim uvećanjem broja zastupnika u parlamentima na federalnom i državnom nivou.
- Posebno značajnom smatramo činjenicu da je programski koncept koalicije “Trojka” u Sarajevu, čiji je Narod i pravda bio zagovarač i predvodnik od početka svog djelovanja, dobio većinsku podršku birača u Kantonu Sarajevo, što stvara preduvjete za nastavak reformskih procesa u KS i opravdanost njegovog postavljanja kao osnove za pregovore, koalicije i formiranje vlasti na svim nivoima.
- Izražavamo nezadovoljstvo i zabrinutost činjenicom da nadležne institucije nisu osigurale regularnost izbornog procesa, počevši od manjkavosti nadzora, brojanja glasova, postupanja po žalbama, sve do krajnjih odluka kojima se CIK kompromitirao i otvorio prostor za opravdane sumnje da nije nezavisna institucija koja mora biti imuna na političke pritiske. Činjenica je da ni izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u kontekstu integriteta izbornog procesa koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt nisu dale željene rezultate i da je neophodno izvršiti korjenite izmjene u ovoj oblasti i osigurati pravičan sistem, koji će onemogućiti bilo koji vid zloupotreba.
- Pored iskrene volje da shvatimo intenciju visokog predstavnika Schmidta da institucije i politički procesi u Federaciji BiH budu deblokirani, nismo zadovoljni nizom elemenata njegove odluke i koraka koji su načinjeni u procesu izmjena Izbornog zakona, počevši od termina donošenja Odluke nakon zatvaranja biračkog procesa, potom činjenice da je etnički princip stavljen u fokus nauštrb građanskog, te da je propuštena prilika da se kategoriji ostalih daju jednaka prava učešća u Domu naroda i Predsjedništvu Federacije BiH kao i konstitutivnim narodima u FBiH. Zatim, uspostavljeni su dvostruki aršini za formiranje zakonodavne (popis 2013) i izvršne vlasti (popis 1991), što jasno pogoduje jednoj grupi stanovništva BiH. Također, nametnutim izmjenama visoki predstavnik potpuno je zaobišao Republiku Srpsku, čime je poslana zabrinjavajuća poruka građanima ove zemlje da se na Bosnu i Hercegovinu od strane tako važne institucije međunarodne zajednice ne gleda kao na cjelovitu zemlju, na čijem svakom pedlju svi njeni građani trebaju imati jednaka prava.
- Naglašavamo da kritika Odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta nikako ne znači atak na instituciju OHR – što je opasna teza koja se plasira u javnosti – za koju držimo da je neophodno da ostane i adekvatno djeluje u Bosni i Hercegovini do potpune stabilizacije prilika u zemlji i regionu.
