Piše: S. Mahinić
22.03.2023.
3 min za pročitati
Pokretanje procedure u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH za izbor novog sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine još jednom je pokazalo da jedinu dugoročnu političku strategiju u FBiH ima Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
Pitanje izbora sudija u Ustavni sud BiH je jedno od najbitnijih u našoj zemlji s obzirom da odluke Ustavnog suda nose trajne posljedice, kao što je bio slučaj sa odlukom po apelaciji Bože Ljubića kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH proglašeni neustavnim, što je otvorilo dugoročnu krizu koja traje i dan danas.
Na osnovu spomenute odluke Christian Schmidt je donio izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.
U naredne četiri godine nova koalicija u Federaciji BiH imat će mogućnost da izabere sva četiri suca iz FBiH, jer svim trenutnim sucima do 2026. godine ističe mandat.
Za razliku od HDZ-a, čak ni u institucijama u kojima im to uslovi dozvoljavaju Trojka ne može nametnuti principe kojih se deklarativno drže, makar ako govorimo o građanskim strankama unutar spomenute koalicije.
Nema političkog pitanja na kojem je HDZ odstupio i milimetar, insistirajući na “legitimnom predstavljanju” prilikom imenovanja na najvažnije izvršne, zakonodavne i pravosudne funkcije. Od imenovanja ministara iz kvote Hrvata pa do izbora sudija Ustavnog suda.
Nedavna izjava predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da je ime novog suca ranije dogovoreno sa strankama Trojke govori da je konkursna procedura i rad Komisija za izbor i imenovanje formalan, jer je ranije dogovoreno da novi sudac bude Marin Vukoja.
“Sporazum će definirati ono što će otkloniti nesporazume u javnosti. Imali smo nesporazum kod imenovanja sudije u Ustavnom sudu BiH. Takve stvari koje su dogovarane usmeno i uz nazočnost međunarodnih predstavnika, trebalo je provesti”, rekao je predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
Dodatno, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić kazao je da će njegova stranka podržati prvorangiranog kandidata (Marina Vukoju) na bodovnoj listi koju je utvrdila Radna grupa za ocjenu kandidata za izbor sudije u Ustavni sud BiH koju je formirala Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma PFBiH.
Mehanizmi odlučivanja, u državnom i federalnom parlamentu omogućavaju HDZ-u da insistira da sve ministarske pozicije iz reda Hrvata popuni samostalno, ali u smislu izbora sudija Ustavnog suda to nije slučaj.
Iako je donekle razumljivo da Trojka kao slabiji partner u koaliciji s HDZ-om povremeno pravi ustupke da bi politički preživjela, što su radili i njihovi prethodnici (SDA i DF), izbor ustavnih sudija je crvena linija za svaki politički subjekt koji politiku ne vidi jedino kao borbu za lični i stranački interes.
Kao što je poznato, izbor sudija Ustavnog suda iz Federacije BiH (ukupno četiri) vrši Predstavnički dom Parlamenta Federacije. U pitanju je jedna od rijetkih pozicija gdje dom naroda, uključujući klubove naroda, nema nikakvu ulogu i dovoljna je prosta većina u domu koji nema etnički karakter.
U Ustavu Bosne i Hercegovine etnička pripadnost kandidata nije preduslov izbora.
“Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”, stoji u Ustavu BiH.
Optužba da je SDA trgovala sa HDZ-om tokom ranijeg izbora sudaca u Ustavni sud BiH ne bi trebala biti alibi Trojci da uradi isto, već upravo suprotno, primjer kakvu politiku ne treba voditi. Ako nisu u stanju, makar tamo gdje je to moguće, tražiti više za sebe, možda i uspiju formirati Vladu FBiH, ali je pitanje kako će to objasniti svojim biračima za četiri godine.
