Kako je rekao Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaje Republika Srpska, tehničke izmjene Izbornog zakona u BiH, koje je danas nametnuo, odnose se samo na integritet izbornog procesa.
Ove izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera i videonadzora, a sve s ciljem transparentnijih izbora.
– Pričamo o skenerima za birače kako bi osigurali da ljudi koji su registrovani imaju pravo da glasaju, da osiguramo identifikaciju birača i da birač jednom glasa – naveo je Šmit.
Pilot projekat
Precizirao je da je u pitanju pilot projekat i da se ova tehnologija neće koristiti na svim biralištima nego na ograničenom broju.
– Biće papirni listić za birača koji će zaokružiti svoj izbor i ti listići će biti skenirani elektronski. Biće prebrojani tako da ćemo onemogućiti bilo kakvu promjenu i mijenjanje listića ili da “izađu” iz kutije s drugačijim rezultatom – objasnio je Šmit.
Rekao je kako postoje i određeni uslovi za sankcionisanje.
– Vidjećete da postoji komplet pravila za izbornu kampanju. Ja sam u tom smislu odlučio nakon mnogo razgovora da moramo krenuti s tehničkim izmjenama i da moramo uspostaviti saradnju s drugim organima vlasti, kako bi se pobrinuli da se te promjene provedu – naveo je on.
“Domaća rješenja su najbolja”
Šmit je kazao da je bitno sprovesti izmjene na vrijeme, jer je ostalo svega šest mjeseci do izbora.
– Nakon decembra, kada smo razgovarali o tim pitanjima u BiH, ja sam izdao nalog organima u BiH da ispune taj cilj. Rekao sam im da rade na ovim pitanjima. Tada je bilo različitih interpretacija koliko sam im vremena dao. Moja namjera je bila da podržim lokalne organe vlasti. To nije urađeno i moram u ovom trenutku reći da je postojalo dosta dobre volje među političkim strankama. Meni je žao što ja to moram uraditi, jer moj stav je da su domaća rješenja najbolja rješenja – tvrdi Šmit.
Parlament na potezu
Kako je rekao, Parlament će imati rok od tri sedmice da donese neke promjene ako političari misle da treba. Izmjene i dopune, objasnio je, mogu biti predmet novih izmjena u Parlamentu, koji može poboljšati zakon ako smatra da postoji potreba za tim.
– Znam da će biti kritika, ne samo od Dodika. On je u pravu, to treba da urade domaći organi, ali ako to oni ne urade, onda neko mora. Ovo nije Šmitov zakon, nego zakon birača u Bosni i Hercegovini – zaključio je Šmit.
Postoji i drugi dio odluke koji, između ostalog, ostavlja mogućnost domaćim političarima u roku tri sedmice da poboljšaju ili izmjene Šmitovu odluku.
