UTJECAJ GÜLENA U BIH: PONOVNA REVITALIZACIJA I NASLJEDSTVO.
Oni se nalaze svugdje, infiltrirani u vojsku, policiju, školstvo, inspekciju, i druge državne institucije. Dosta je svjedoka sa materijalnim dokazima da postoje oni kojima je pokret “Hizmeta” našao posao u vojsci, policiji, inspekcijama, državnim institucijama, u školama… Za početak, to izgleda kao pomoć tim ljudima, ali, glavni je cilj da ljudi na tim pozicijama služe Gülenu.
Univerzitet “Burch” u Sarajevu, za koji se smatra da pripada ovoj ideologiji, je sistem koji je bitno shvatiti kako funkcionira jer su preko ove vrste institucija između ostalog gulenovci jako aktivni upravo i u Bosni i Hercegovini. Oni pokušavaju isto sprovoditi i u Bosni i već imaju svojih pristalica, od kojih većina nije ni svjesna u šta se uvukla dok onaj manji dio odlično koristi blagodati masovne manipulacije.
Kada su gulenovci počeli izdavati svoje novine “Novo Vrijeme”, tražili su od učenika/studenata škole i univerziteta Burch da idu na trafike i pitaju ima li novina da kupe koliko mogu da bi te kupljene novine ostavljali po tramvajima, kafićima i slično, pokušavajući na taj način proširiti svoj uticaj u Bosni i Hercegovini. Prije nego se novine objave, jedan primjerak išao je na odobravanje jer niko iz pokreta ništa ne radi bez odobrenja Gülena. Činjenicu da trenutno ove obrazovne institucije u BiH tvrde da nemaju nikakvu vezu s Gülenom pojašnjava da je to upravo naredba samog Gülena, koju trenutno sprovode i u Turskoj.
Javno se zna da je Gülen u svojim obraćanjima savjetovao da se “ponašaju kao da nisu pripadnici Hizmeta”. To znači da mijenjaju svoje ponašanje prema potrebi, pa tako im u Bosni odgovara da se predstavljaju kao nezavisne međunarodne škole. Prvi koji su došli u Bosnu jesu Mehmet Karsli, Halil Ibrahim Bayram i Ali Dokumaci i upravo su oni pričali kako su došli u Bosnu jer je to tražio Gülen”. Osim nabrojanih, jedan je od glavnih gülenovaca za Bosnu i Yaşar Danişmaz, koji se trenutno nalazi u Bruxellesu.
Osvrućući se ponovo na tvrdnju škola da nemaju veze s Gülenom, za vrijeme protesta u Gezi parku u Turskoj, profesori Univerziteta “Burch” tražili od učenika da se uključe u raspravu na Twitteru te da pišu protiv Erdoğana. Zašto u svim kućama gdje borave studenti ima bezbroj knjiga Gülena? Zašto se na svim njihovim sastancima sa studentima priča najviše o Gülenu?
Po pitanju učenika/studenata iz Bosne i Hercegovine, i više nego jasno je da ima onih kojima je pokret “Hizmet” našao posao u vojsci, policiji te u školama, inspekciji. Za početak, to izgleda kao pomoć tim ljudima, ali glavni je cilj da ljudi na tim pozicijama služe Gülenu. Također ističe da gülenovci u BiH, pomoću Turističke agencije “Fidan Tour”, često organiziraju razna putovanja u Tursku za bh. političare, biznismene, vjerske vođe i slično. Kad dublje pogledamo u strukturu sistema, uočavamo da postoje tzv. “abi”, koji nadgledaju ostale, kao i “imami”, odnosno vođe, a imami se dijele na državne, regionalne, kao i vjerske, medijske, one koji se nalaze u državnim institucijama i slično.
Očit primjer je benzinska pumpa ‘Nurkić’ koja je uzimala 200 pretplata na časopis Novo Vrijeme. Jedan od imama zadužen u Bosni Abdullah Güncan i ljudi oko njega govorili su stalno protiv bošnjačkih predstavnika. Posebno su tu priču plasirali domaćim studentima uvjeravajući ih da ne glasaju za stranke koje brane interese bošnjackog naroda.
Svakodnevno u prostorijama pretežno u sarajevskom naselju Ilidža, su se održavali “sohbeti”, odnosno sastanci gdje “imami”, tj. vođe, u “Hizmetu” drže predavanja studentima, ti su se sastanci najviše vodili oko Gülena kao glavnog alima i Erdoğana kao “lopova, izdajnika, nevjernika” i slično. “Jedan od glavnih za Bosnu jeste Mehmet Mutlu, koji je na tim sastancima Erdoğana nazivao ćafirom, odnosno nevjernikom. Tokom boravka u Sarajevu studentima i učenicima iz Turske ali i domaćim su profesori uvijek govorili o opasnostima u Sarajevu, da je grad pun mafije, lopova, droge te da su studenti sigurni samo ako su u njihovim hizmetovskim kućama, odnosno stanovima.
Općepoznato je da u FETÖ organizaciji postoji ucjenjivanje snimcima, fotografijama ili nekim ličnim podacima, što su pokušali sprovesti i u Bosni. Naime, prema izjavama svjedoka, “Hizmet” često ubaci svog čovjeka među one koji nisu u “Hizmetu”, preko kojeg dobivaju sve potrebne informacije.
Također vrlo dobro se zna da su pojedini profesori i pristalice hodali po kafićima na Ilidži i fotografirali studente, što su poslije koristili u svrhu prijetnji, dok su drugi studenti čiji su i roditelji bili u “Hizmetu” polagali ispite bez izlaska na iste. Ovo mnogima zvuči kao “naučna fantastika”, ali svi mozemo vidjeti na šta je spremna ova FETÖ organizacija nakon pokušaja državnog udara u Turskoj.
Upravo na taj način, kroz školovanje, oni dobijaju svoje ljude kojima poslije upravljaju. Može se primjetiti da mnoge djevojke skinu mahramu s glave, a sve to iz razloga što u školi im kazu da je to naredba Gülena jer se tako može približiti i onima koji nisu u vjeri. Upravo na univerzitetu Burch su se više puta organizirale večere za više zvaničnike policije, škola i inspekcije, i drugih državnih institucija te da je FETÖ u Bosni jako blizak s pojedinim ljudima iz vrha institucija. Ni jedna od pobrojanih institucija nije ostala imuna na njihov uticaj. To najbolje pokazuje i primjer dugogodišnjeg direktora inspekcije u Sarajevu, Henija Erduana Ćesira, za kojeg se zna da je jedan od prvih koji je dočekao FETO pokret u Bosni i Hercegovini.
Ovaj kvazipatriota je dobro koristio gulenovska bogaćenja na ratnim traumama Bošnjaka. Ono što se predstavljalo kao pomoć samo je bilo za njihovu korist, da pridobiju sebi pristalice. Tako je i ovaj tadašnji direktor, podržan novcem svojih duhovnih vođa, morao opravdati očekivanja i sa svoje uticajne pozicije sačuvao obrazovne institucije osnovane novcem gulenovaca, tako što je gledao kroz prste na nepravilnosti koje su i te kako bile kažnjive.
Koliko je jak uticaj gulenovca bio svjedoči i slučaj kada je 2014. godine udruženje „Sarajevo-taxi” uputilo otvoreno pismo potpredsjedniku Federacije BiH Mirsadu Kebi, koji je u bliskim rodbinskim vezama Ćesira-zet, u kojem od njega traži da doprinese da se riješi problem u kome se nalaze legalni sarajevski taksisti.
Iz tog udruženja istakli su da su njihovi zahtjevi i molbe upućivani na adrese svih relevantnih institucija da se sa ulica uklone oni koji rade suprotno zakonu bili bezuspješni iz mnogo razloga, a prvenstveno iz razloga „što provedbu zakona, direktno ili indirektno, koče čelni ljudi koji se nalaze na odgovornim funkcijama”, aludirajući na direktora kantonalne inspekcije Ćesira.
Udruženje „Sarajevo-taxi“ među ostalim u pismu traži od Kebe da iskoristi svoj uticaj i zatraži smjenu direktora Kantonalne inspekcije Heni Erduana Ćesira, ali nikakve konkretne aktivnosti se nisu desile u tom trenutku jer je praksa amortizovanja odlično funkcionisala.
Interesantna informacije je da je ovaj direktor na određeni način pribavio zemljišta u Hercegovini za sebe i svoje najbliže saradnike iz razloga da bi bio bliže Buni koja je u to vrijeme bila bitan centar gulenovaca a ujedno i u zakupu ‘Hizmeta’. Propaganda vezana za Bunu je bila da su sljedbenici morali govoriti kako je tekija prije njih bila upropaštena, razrušena te da su sve to oni popravili i da je sada tu restoran s najjeftinijim cijenama. A to nije bila istina, tekija je čak prije njih u duhovnom smislu bila ljepša, a samo restoran ispod tekije bio je jeftiniji od njihovog.
Da se vratimo na Sarajevo. U zgradi preko puta mosta na Ilidži održavali su se stalno ‘sohbeti’, i to 90 posto o Gülenu, a česti posjetioci istih su bili mnogi političari i rukovodioci državnih institucija među kojima je bio i Heni Erduan Ćesir. U Bosni gulenovci izgledaju kao dobronamjerna grupa koja želi pomoći Bosni, ali oni samo žele moć i da upravljaju. Srećom taj razvoj pokreta FETO na čelu sa neformalnim liderom Ćesirom je zaustavljen 2016. godine, tako sto je tadašnji premijer Kantona Sarajevo Dino Konaković smijenio Ćesira.
A to se sve poklapa sa događajima iz 2016. godine. Još od neuspješnog državnog udara u Turskoj jula 2016. godine za koji je optužen Fetullah Gulen i robusnih, represivnih akcija koje je protiv njegovih pristalica u državnim institucijama, vojsci, pravosuđu, prosvjeti, novinarstvu… pokrenula Erdoganova vlast, najavljivao se obračun sa mrežom gulenista i u Bosni i Hercegovini. Ovdašnje vlasti su zatvorile, odnosno vlasnički transformirale škole i fakultete koje je u BiH osnovao Gulenov pokret “Hizmet”, u tišini je ekskomuniciran stanovit broj ljudi iz vjerskih, državnih i obrazovnih strukura. Smatra se da je i potez premijera Kantona Konakovića tada sa smjenom Ćesira bio u sklopu ovoga djelovanja.
Ipak tu se prića oko gulenovaca ne završava, jer svojom upornošću a pretpostavljamo i podrškom centrala iz drugih zemalja pokreta FETO, dolazi do oživljavanja pokreta putem Ćesirovog najbližeg saradnika Adisa Mešića, koji je odnedavno i naslijedio Ćesira na mjestu direktora kantonalne inspekcije. Česte posjete Henija Erduana Ćesira kantonalnoj upravi su samo znak da se dešava ponovno oživljavanje gulenovskog pokreta otkako je Mešić postavljen za direktora jer je on jedan od Ćesirovih najbližih sljedbenika u gulenovskom pokretu, koji je bio u njegovom društvu dok je Ćesir posjećivao centrale gulenovaca po evropi i sjevernoj americi.
Sve ovo vrijedi povezati sa slučajem samoubojstva dječaka Mahira Rakovca, koje se desilo pod nerazjašnjenim okolnostima, ali bilo je uvod u dosta slučaja vršnjačkog nasilja. Tu ne treba zaboraviti ni smrt roditelja Mahira koja se desila ubrzo nakon kobnog događaja. I sve bi to bilo lakše sakriveno od strane sljedbenika pokreta da jedan od roditelja nije bio ugledni Dubravko Lovrenović. I gle čuda, taj prvi slučaj, kobni slučaj desio se pod okriljem Sema škole, škole koja je osnovana i funkcioniše dan danas pod gulenovskim patronatom. Nedavno je ministrica obrazovanja Hota izjavila:
“Mislim da trebamo imati ozbiljan pristup, da se reaguje na vrijeme. Svoje djelovanje moramo proširiti i na virtualni svijet. I kada se utvrdi da postoji indicija za vršnjačko nasilje. Sve se to mora prijaviti stručnim službama. Ako budemo društvo koje ne ulazi u uzroke, onda ćemo se vrtiti u krug. Vlada KS dala je saglasnost za angažman psihologa u školama. To je jedan veliki iskorak.”
A upravo su uzroci i začetci mnogo dublji, datiraju dugi niz godina, i zaštičeni su ljudima infiltriranim na pozicijama kao što je to nekad bio Heni Erduan Ćesir a sad je to Adis Mešić. U prilog tome ide i činjenica da mlađahnog Mešića kao i učitelja Ćesira dugi niz godina možemo vidjeti u prostorijama BBI centra sto je u posljednje vrijeme intenzivirano i u prostorijama kantonalne inspekcije. Veza između njih i ovog tržnog centra u kojem se nalazi sjedište BBI banke je Amer Bukvić. Navodno je Bukvić u svojim business fantazijama bio pokrenuo projekat privlačenja studenata iz islamskog svijeta u Sarajevo i u sklopu tog projekta bio potpisao tri ugovora, glavom i bradom, sa Fetulahom Gulenom. Epilog je bio otkazivanje učešća Republike Turske na Sarajevo Business Forumu. I nakon toga se pitamo zašto nemamo podršku vječitog prijatelja, Republike Turske, a naši susjedi Srbija, Crna Gora i Albanija da. Na kraju poruka roditeljima iz Bosne u ovom tekstu je da dobro razmisle ako planiraju svoju djecu upisati u škole sa gulenovskim patronatom. Jer postoje ljudi na pozicijama, u institucijama kao sto je policija, inspekcija, bolnice, postavljeni od strane ovog pokreta koji ce svaki događaj amortizovati u korist centrale.
