Visoki predstavnik odlučan u poboljšanju Bosne i Hercegovine: Sve Šmitove odluke

29/04/2023
minuta čitanja

Za razliku od Valentina Incka, koji je uglavnom izražavao zabrinutost, Šmit je odlučio koristiti svoje ovlasti te je nametnuo čitav niz odluka

Svojim posljednjim intervencijama visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) deblokirao je Federaciju BiH i omogućio da, nakon višesedmične blokade od SDA-ovog potpredsjednika Refika Lende, parlamentarna većina uspostavi novu vlast. Jedna Šmitova privremena odluka omogućava da se vlast formira uz saglasnost jednog predsjednika i dvojice potpredsjednika, dok je političarima dao rok od godinu da donesu trajno rješenje po pitanju izbora nove vlade. Ako ne riješe ovo pitanje, Šmit će nametnuti rješenje koje će onemogućiti nove situacije da jedan potpredsjednik blokira demokratsku većinu.

Kažnjavanje preletača

S obzirom na to da je SDA do većine u bošnjačkom klubu u Domu naroda FBiH došla očiglednom korupcijom, Šmit je, također, donio i novo krivično djelo koje se tiče podmićivanja izabranih zastupnika, a također je uveo i mogućnost vanrednih izbora koja bi trebala svakako znatno poboljšati demokratski ambijent u FBiH.

Ovome je prethodila Šmitova odluka u izbornoj noći kojom je promijenio sastav u Domu naroda FBiH i način izbora predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta. Šmit je broj delegata u klubu svakog konstitutivnog naroda povećao sa 17 na 23, a broj delegata u Klubu ostalih sa 7 na 11. Osim toga, odredio je da je prag za predlaganje rukovodstva Federacije u prvom krugu u svakom nacionalnom klubu minimalno 11 od 23 delegata, dok se predloženi kandidati imenuju nakon što dobiju opću većinu u oba doma Parlamenta FBiH. Šmit je, također, donio i niz mehanizama koji bi trebali ubrzati proces donošenja odluka u FBiH i smanjiti mogućnost blokada.

No, za razliku od Valentina Incka (Inzko), koji je uglavnom izražavao zabrinutost, Šmit je odlučio koristiti svoje ovlasti te je nametnuo čitav niz odluka kojima je štitio dejtonski ustav i nastojao unaprijediti Bosnu i Hercegovinu.

Jedna od prvih i najznačajnijih odluka svakako je odluka o finansiranju izbora. Ova odluka uslijedila je u junu 2022. godine, nakon što je HDZ odbijao dati saglasnost da se donese odluka o finansiranju izbora, zbog koje je prijetila mogućnost da se izbori uopće i ne održe. Šmit je Centralnoj izbornoj komisiji BiH osigurao 12,5 miliona maraka (6,4 miliona eura) za provedbu općih izbora u oktobru prošle godine, dok je izmjenama u Izbornom zakonu spriječio potencijalne buduće blokade finansiranja izbora. 

 Zaustavljanje Dodika

Narodna skupština Republike Srpske dva puta je usvajala neustavni zakon o nepokretnoj imovini kojim je pokušala sebi prisvojiti imovinu države Bosne i Hercegovini. Oba puta Šmit je suspendirao ovaj zakon. 

Šmit je, prije nego što je u izbornoj noći promijenio Izborni zakon i donio amandmane na Ustav BiH, u julu 2022. također napravio izmjene Izbornog zakona, ali bez političkih pitanja.

Izmjenama su, između ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija, kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

Između ostalog, izabranim dužnosnicima, kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.

Pregovori u Neumu

Prije nego što je nametnuo izmjene Izbornog zakona Kristijan Šmit domaćim političarima pružao je i više nego dovoljno prilika da sami postignu dogovor i ne primoravaju ga na nametanje, što je i više puta ponavljao. Ipak, i pored niza pregovora, od kojih su najduži bili oni u Neumu, domaći politički akteri nisu uspjeli postići dogovor, prvenstveno zahvaljujući lideru SDA Bakiru Izetbegoviću, koji je odbijanje dogovora vidio kao dobru priliku za izbornu kampanju u kojoj bi sebe predstavio kao lidera koji nije popustio pred ucjenama međunarodne zajednice i Dragana Čovića. Elmedin Konaković kasnije je tvrdio da su usaglašena rješenja iz Neuma za probosansku poziciju bila puno povoljnija od onih koje je nametnuo Kristijan Šmit u izbornoj noći.

Idina vrh