Vjernici pravoslavne crkve danas proslavljaju jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji je podsjetnik na ”blagu vijest”, kada je, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Kada je arhanđel Gavrilo izgovorio riječi ”Raduj se, Milostiva, Gospod je s tobom” počeo je preobražaj čovječanstva te početak narativa Novog Zavjeta. S blagoviješću arhanđela, ”silaskom Svetog Duha na prečistu dijevu”, počeo je preobražaj. Bogorodičin praznik Blagovijest je Bogorodičin praznik i objavom te vijesti počela i hrišćanska povijest spasenja. Prema izvjesnom broju teologa, riječi arhanđela Gavrila — ”Raduj se, milostiva!” — su prve ”dobre” vijesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve. U nekim tumačenjima evanđelja po Luki piše: “Pošto je Gospod rekao Evi: ‘s mukom ćeš rađati djecu'”, sada je ovaj bol razriješen radošću koja anđeo privodi Djevici govoreći: “Raduj se, milostiva!”. Pošto je Eva bila prokleta, Mariji je sada rečeno: ”Blagoslovljena si”. Blagovijest je radosni hrišćanski praznik koji nagovještava početak proljeća: tada se po nekim predajama kaleme voćke ili počinje sjetva jarih žita. Na dan poslije Blagovijesti, crkva slavi Svetog arhanđela Gavrila čija je dužnost donositi radosne vijesti.
Na ovaj dan se čiste dvorišta i kuće, a obavezno se iznosi smeće koje se potom spaljuje. Postoji i stari običaj “ranila” kada se ustaje u ranu zoru i dan se počinje s pjesmom. Obično je to djevojačka pjesma koje sakupljaju grane od kojih će se zapaliti vatra. Vatra je iskonski zaštitnik – u prirodi štiti od zmija ili gmizavaca koji se prema vjerovanju tada bude iz zimskog sna. Prema starim legendama, postoji vjerovanje da se žene ne trebaju češljati, a preporučuje se umivanje u rijeci ili potoku. Kaže se da je na Blagovijest dobro početi neki posao (možda čak biznis ili samo učenje), a posebno donijeti neku veću ili čak životno važnu odluku. Blagovijest je pravo vrijeme za to.
Manastir Žitomislić koji je posvećen prazniku Blagoveštenja Presvete Bogorodice, danas proslavlja svoju krsnu slavu Blagovijesti.
Manastir Žitomislić proslavlja Blagovijesti
Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović i bratstvo manastira pozvali su vjernike iz Mostara, doline Neretve i Hercegovine, da svojim prisustvom uveličaju slavu manastira.
Manastir Žitomislić je jedan najznačajnijih manastira, ne samo u Hercegovini, već i u čitavoj BiH, po svojoj bogatoj istoriji i kulturnom uticaju koji je imao kroz istoriju do danas.
Manastir Žitomislić oduvijek je bio duhovni i kulturni centar Srba u dolini Neretve, a iguman Danilo je više puta kazao da je istorija manastira Žitomislić istorija svakog živog čovjeka sa ovih prostora.
Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru. Zadužbina je porodice Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.
Porušen je do temelja 1992. godine, a njegova obnova počela je 2002. godine i završena je 2005., kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle kao prvu pravoslavnu bogomolju koja je obnovljena u dolini Neretve nakon posljednjeg rata. U sklopu manastira otvoren je i muzej 2019. koji posjeduje značajnu zbirku umjetnika, rukopisnih knjiga od XIV do XVI vijeka i ikona koje su najstarije i koje datiraju iz XVI vijeka, te mnoge druge umjetnine.
Manastir osim Blagovijesti biva mjesto sabora pravoslavnih Hercegovine i na praznik Svetih sveštenomučenika žitomislićkih 26. juna.
Manastir Žitomislić nalazi se na pola puta između Mostara i Čapljine u istoimenom mjestu. Jedan je od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih manastira u BiH i proglašen je za nacionalni spomenik.
Manastir je ponovo duhovni stub Srba u dolini Neretve i omiljeno mjesto za brojne hodočasnike i turiste.
