Tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdownnije mnogo čekao pa je samo godinu dana kasnije uredio ovu oblast nametanjem zakona o raspolaganju državnom imovinom, kako je ne bi knjižili entiteti. Tako zacementirano stanje trajalo je do 2012. godine kada počinju pregovori tadašnje „šestorke” u sastavu Milorad Dodik (SNSD), Sulejman Tihić (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH), Mladen Bosić (SDS), Božo Ljubić (HDZ 1990) i Zlatko Lagumdžija (SDP).
Jedanaest godina agonije
“Ako bi se pitanje vojne i državne imovine razmatralo u paketu, ne vidim da bi trebalo biti problema“, optimističan kao i uvijek bio je i te 2012. godine, prije sastanka „šestorke” u Banjoj Luci, prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović.
Jedanaest godina kasnije Čovićeve prognoze nisu ni približno tačne, a pitanje državne imovine trenutno izaziva najviše političkih kriza. Posljednja se odnosi na povlačenje srpskih predstavnika iz državnog parlamenta, jer su probosanske stranke prije nekoliko dana potpisale izjavu u kojoj se pored ostalog poziva na odluke Ustavnog suda BiH i države kao jedinog titulara državne imovine.
„To je primjer jedinstva, ako ćemo to zvati probosanskim jedinstvom. Na tim temama bismo se mi trebali ujediniti“, rekao je Elmedin Konaković (NiP).
Međutim, to je izazvalo novo razilaženje sa srpskim političkim predstavnicima koji traže odgovor na, kako kažu, ovu provokaciju.
„To je čist atak na imovinu Republike Srpske“, poručuje Mladen Bosić (SDS), zastupnik u Parlamentu BiH, što je dovelo do povlačenja i ostalih srpskih predstavnika.
„I SNSD-ovi poslanici od ovog momenta neće učestvovati u radu ove sjednice“, rekao je Nebojša Radmanović, poslanik SNSD-a, napuštajući sjednicu zajedno sa poslanicima ove stranke.
Policija na međuentitetskoj liniji i ponuda „o razdruživanju”
Po odgovore su došli u Banju Luku, gdje je već bio spreman prijedlog za „samostalnost RS unutar BiH” kao odgovor na ovu izjavu. Ipak, BiH je Dejtonskim sporazumom dobila i zaštitni mehanizam za svaki od tri naroda kako bi se izbjeglo preglasavanje, poznatiji kao entitetski interes. To znači da nijedan dokument, bilo da se radi o izjavi ili zakonu, ne može dobiti pravnu snagu ukoliko ga ne podrže predstavnici sva tri naroda.
Na to pitanje predsjednik RS i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, odgovara:
„To je upravo matrica koju čujemo iz Sarajeva i od stranaca da vi kao tamo sjedite, pa možete. Da, ali ovdje se radi o titularenju. Ovdje se radi o posjedu. Onaj ko zakonski uređuje, njemu pripada imovina. Ne može BiH to uređivati jer njoj ne pripada imovina“, rekao je Dodik.
U odbranu ovog stao je i dio opozicije predvođen SDS-om koji zajedničko djelovanje o ovom pitanju ne vidi kao saradnju sa vlastima nego kao odbranu RS. Srpski predstavnici utvrdili su nacrt izjave koja ide pred Narodnu skupštinu. Pored samoopredjeljenja, na stolu je produbljivanje krize. „Da krajem iduće sedmice zakažemo Narodnu skupštinu i donesemo odluku o povlačenju sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, rekao je Dodik nakon sastanka lidera srpskih stranaka najavljujući i dalje poteze.
„Da se u okviru MUP-a RS formira posebna služba koja će se baviti pitanjem granice između dva entiteta i nadzorom nad tom granicom. Dogovorili smo se da, ukoliko sve to ne urodi plodom, u nekom trenutku kada sve zajedno opet mi procijenimo, ponudimo Federaciji jedan sporazum o razdruživanju”, rekao je Dodik.
Murphy: Dodik krenuo opasnim putem
Samo dan ranije stiže američko upozorenje da se bilo kakva priča o secesiji neće tolerisati i da ona nije moguća. Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy, poručuje Dodiku da je „krenuo opasnim putem”.
„Njegove prijetnje su neodgovorne, a njegova retorika zapaljiva. Nemoguće je izvršiti secesiju od BiH, ne postoji ustavni osnov za to. On negira genocid u Srebrenici, prijeti da će oduzeti pravo na slobodu štampe i okupljanja“, rekao je Michael Murphy za N1, povezujući razloge Dodikovog djelovanja sa odvraćanjem pažnje od nemogućnosti da izbjegne stavljanje Republike Srpske pod finansijsku hipoteku.
„Implikacije mogu biti ozbiljne. Ako vjeruje da će SAD stajati po strani dok on uporno bira da vodi BiH putem konflikta, vara se. Štitićemo BiH“, poručuje Michael Murphy, na šta je Dodik odgovorio američkom diplomati da je zloupotrijebio agreman i sveo SAD na političku partiju u BiH komentrišući Ustav BiH, status RS ili finansijsku situaciju ovog entiteta.
Tri godine nadmudrivanja
Ustavni sud BiH je 2020. odlučivao o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članka 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano „da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske“. Sud je utvrdio da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Nakon toga, Republika Srpska je usvojila svoj zakon o imovini, prema kojem RS ima mogućnost da knjiži oko 400 objekata sa zvaničnog spiska državne imovine na sebe. Na put im je stao visoki predstavnik Christian Schmith koji je poništio zakon. Nakon toga je u Narodnoj skupštini usvojen još jedan koji je takođe poništen. A sve to odnosi se na objekte koji su predmetom Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kojeg je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.
Neki od tih objekata su zgrada Narodne skupštine RS u Banjaluci koja je nekada bila Dom vojske, zgrada palate predsjednika RS koja se prije rata koristila za potrebe Narodne banke te kao filijala Službe državnog knjigovodstva (SDK).
