Francuzi sutra biraju predsjednika, borba Macrona i Le Pen

09/04/2022
minuta čitanja

U Francuskoj će u nedjelju, 10. aprila, biti održan prvi krug predsjedničkih izbora u kojem će se takmičiti 12 kandidata, uključujući aktuelnog predsjednika Emmanuela Macrona, javlja Anadolu Agency (AA).

U zemlji sa oko 67 miliona stanovnika, 48,7 miliona registrovanih birača glasat će za novog predsjednika koji će obnašati dužnost pet godina. Na prekomorskim teritorijama Francuske, 1,4 miliona birača će glasati na izborima.

Ako niti jedan kandidat ne dobije 50 posto glasova u prvom krugu, dva kandidata s najviše glasova takmičit će se u drugom krugu koji će se održati 24. aprila.

Biračka mjesta širom zemlje biće otvorena u 08:00 sati po lokalnom vremenu a zatvorena u 19 sati. U velikim gradovima moći će se glasati do 20 sati.

Odlukom francuski vlasti, birači koji su pozitivni na COVID-19 imat će pravo glasati dolaskom u izborne centre, pod uvjetom da koriste masku.

Istraživačke agencije moći će od zatvaranja birališta početi davati preliminarne rezultate izbora na kojima će se takmičiti 12 kandidata. Službene rezultate Ustavni sud će objaviti 13. aprila.

Među kandidatima ističu se predsjednik Macron, kandidatkinja Republikanske stranke desnog centra (LR) Valerie Pecresse, krajnja desničarka Marine Le Pen, desničar poznat po svojim “rasističkim” stavovima Eric Zemmour, te ljevičar Jean-Luc Melenchon iz “Nepokorne Francuske”.

Macron i Le Pen su u prednosti u anketama za prvi krug izbora. Prema anketama, Macron bi trebao dobiti 26 posto, Le Pen 22 posto, Melenchon 17 posto, Pecresse i Zemmour po devet posto.

Važno je napomenuti da se moguća razlika u glasovima između Macrona i Le Pen postepeno smanjivala od sredine marta. U skladu s tim, razlika glasova, koja je sredinom marta iznosila 12, pala je na četiri posto.

Prema anketama francuskog javnom mnijenja, velika je vjerovatnost da će Macron i Le Pen ići u drugi krug izbora. Prođu li ovo dvoje kandidata u drugi krug, predviđa se da će Macron dobiti 53 posto glasova, a njegov krajnje desni protivnik 47 posto. Prije sedam dana ovi procenti glasanja bili su 55 i 45 posto.

U drugom krugu predsjedničkih izbora 2017. za predsjednika je izabran Macron, koji je dobio 66,1 posto glasova, nadmašivši Le Pen, koja je dobila 33,9 posto glasova.

Izborna kampanja i Macron u sjeni rusko-ukrajinskog rata

S druge strane, rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine 24. februara uticao je na kampanju za predsjedničke izbore u zemlji. Dok je ova predizborna kampanja bila mirnija u odnosu na prethodne, u izbornoj kampanji rat je zauzimao značajno mjesto.

Čekajući posljednje dane da službeno objavi svoju kandidaturu i održavajući skup samo jednom tokom predizborne kampanje, Macron je radije nastavio s predsjedničkim dužnostima, posebice u kontekstu rusko-ukrajinskog rata, umjesto da radi na ispunjavanju zahtjeva kandidature.

Popularnost Macrona, koji je na mjesto predsjednika izabran liberalnom politikom koju je iznio 2017., pala je zbog pokreta žutih prsluka te ekonomskih i socijalnih problema, što je također odjeknulo u svjetskoj sceni.

S druge strane, Macron, za kojeg se smatra da se okrenuo “populističkoj” politici s utjecajem desnih i krajnje desnih političara kako bi pobijedio na izborima, donio je zakon poznat kao “separatistički” i implementirao mnoge prakse u okviru projekta poznatog kao “francuski islam”. Stručnjaci naglašavaju da su Macron i vlada ovim praksama legalizirali antiislamizam.

Kontroverze u zemlji izazvala je činjenica da mladi lider, koji se prije predsjedništva proslavio u bankarskom sektoru, a nije obnašao javnu funkciju koju je birao narod, u svojim vanjskopolitičkim avanturama nije mogao pronaći ono što je očekivao.

Tokom perioda u kojem je rusko-ukrajinski rat zasjenio njegovu predizbornu kampanju, Macron je došao do izražaja svojim naporima da “donese mir” u regiji često telefonski razgovarajući s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

U tom kontekstu, iako je francuska javnost ove napore ocijenila “neuspješnima”, Macron je uspio dobiti nekoliko bodova u anketama.

Macron je izjavio da će, ako bude ponovno izabran, ponovno pokrenuti rad na penzionoj reformi.

Obećavajući da će povećati dob za penzionisanje sa 62 na 65 godina i odrediti visinu penzije od najmanje 1.100 eura, Macron također želi da se stranci koji prijete javnom redu deportiraju i da se granice u Evropi strože kontrolišu.

Macron ima za cilj modernizovati vojsku i prodati još 60 borbenih aviona Rafale do 2030. godine.

Le Pen

Marine Le Pen, koja se treći put kandiduje na predsjedničkim izborima, privlači pažnju sve većim procentom mogućih glasova koje može dobiti u prvom krugu izbora, naročito u posljednjih mjesec dana.

Le Pen, kod koje migracija ima važno mjesto u predizbornim obećanjima 2022. godine, želi donijeti novi zakon o ovom pitanju i održati referendum. Le Pen također obećava zabranu nošenja marame na javnim mjestima.

Također želi kontrolisati i ograničiti ulazak stranaca u zemlju, deportirati strance koji su upleteni u teška kaznena djela i koji ugrožavaju javni red, te ukinuti pravo na državljanstvo rođenima u zemlji pod određenim uvjetima.

Zemmour, poznat po svojoj “rasističkoj” retorici

Eric Zemmour, koji je privukao pažnju iznenađujućim porastom procenta mogućih glasova prošle godine, sa pet do šest posto na 16-18 posto, dok još nije ni najavio svoju kandidaturu, ističe se kao kontroverzan lik u francuskom javnom mnijenju.

Zemmour, koji je rođen u Francuskoj 1958. godine u jevrejskoj porodici alžirskog podrijetla, privlači pažnju jer u predizbornom programu dosta prostora daje islamu, migranatima, muslimanima i pokrivenim ženema.

Zemmour govori da se muslimani koji žive u zemlji trebaju asimilirati, a vrlo često dolazi do izražaja svojom antiislamskom i antiimigrantskom retorikom.

Čak je tri puta kažnjen zbog svojih izjava koje su poticale mržnju prema muslimanima, dao je mnoga obećanja koja su ograničavala prava muslimana i stranaca.

Ako bude izabran za predsjednika, Zemmour je rekao da će deportovati milion izbjeglica iz Francuske.

Navodi se da je na Zemmoura, koji je u televizijskim nastupima uspio proslaviti svoje ime u zemlji, negativno uticala njegova bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom predizborne kampanje.

Pecresse, prema anketama, gubi glasove posljednjih sedmica
Valerie Pecresse je šest godina bila konsultantkinja bivšeg predsjednika Jacquesa Chiraca, zatim ministrica visokog obrazovanja i istraživanja 2007.-2011., ministrica financija i glasnogovornica Vlade 2011.-2012. tokom razdoblja bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja, te predsjednica je regije Ile-de-France od 2015. godine.

Među izbornim obećanjima 54-godišnje Pecressea, pitanja imigracije i sigurnosti nalaze se na vrhu liste.

Želi na referendumu primijeniti kvotu na broj stranaca koji će doći u Francusku prema zemlji i zanimanju, predviđa ukidanje socijalne pomoći strancima koji ne borave u zemlji redovno već pet godina.

Kandidatkinja desnice, koja želi da se strancima prije dodjeljivanja francuskog državljanstva provjerava poznaju li francuski jezik i poštuju li vrijednosti republike, izjavila je da će majkama u pratnji zabraniti nošenje marama na školskim izletima.

Pecresse želi da se sistem prepoznavanja lica koristi u javnom prevozu za ljude koji se prate na temelju radikalizacije.

Ekonomska obećanja Valerie Pecresse uključuju povećanje plata od 10 posto i financijsku pomoć roditeljima pri rođenju prvog djeteta.

Pecresse, koja se pokazala kao jedan od favorita izbora nakon što ju je njena stranka odredila za predsjedničkog kandidata, zbog općeg političkog stava procenat glasova predviđan u prvom krugu značajno je pao.

Melenchon

Ultraljevičar Jean-Luc Melenchon, koji se po treći put kandiduje na predsjedničkim izborima, dobio je 19,58 posto glasova na predsjedničkim izborima 2017. i 11,10 posto 2012. godine.

Melenchonova obećanja uključuju podizanje minimalne plaće na 1.400 eura, smanjenje biračkog prava na 16 godina i osiguranje ravnopravnosti spolova u plaćama.

Melenchon, koji se također ističe svojim pozitivnim stavom i izjavama prema muslimanima, želi ukinuti zakon poznat kao “separatistički” ako bude izabran za predsjednika

Hidalgo, kandidatkinja ljevice

Još jedan kandidat za predsjedničke izbore je gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo.

Hidalgo, kandidatkinja Socijalističke stranke lijevog centra, koja je znatno oslabila nakon Francoisa Hollandea, predsjednika u periodu 2012.-2017., poznata je po zabranama koje je uvela dizelskim vozilima, posebno u okviru borbe protiv klimatskih promjena u glavnom gradu.

Ako Hidalgo bude izabrana za predsjednicu, obećava udvostručiti plaće učitelja, izjednačiti plaće muškaraca i žena te sniziti dob za glasanje s 18 na 16 godina.

Jadot daje prednost klimi

Yannick Jadot, kandidat Zelenih (EELV), također je član Evropskog parlamenta (EP) od 2009. godine.

Jadot, koji planira ulagati 50 milijardi eura godišnje u obnovu ekonomije zemlje, navodi kako bi se predsjednički mandat trebao povećati s pet na sedam godina.

Kandidat je koji također želi da jedna osoba bude predsjednik u samo jednom mandatu.

Dajući prioritet rješavanju problema uzrokovanih klimatskim promjenama, Jadot planira zatvoriti nuklearne elektrane u roku od 15-20 godina i zabraniti prodaju vozila na dizelski pogon od 2030. godine.

Idina vrh