Jedan od sudija Ustavnog suda BiH nedavno je penzionisan. Budući da se radi o mjestu koje se popunjava iz kvote federalnih sudija, o izboru i imenovanju odlučuje Parlament FBiH. Šta su razlozi za odgađanje imenovanja sudije u najviši državni sud?
Radna grupa za izbor sudija Ustavnog suda BiH Parlamenta FBiH još uvijek nije zasjedala kako bi razmotrila kandidature za nedostajećeg sudiju kojeg treba potvrditi i Predstavnički dom FBiH zbog, kako tvrde, odsustva jednog člana grupe koji se nalazi u inostranstvu, no trebao bi se vratiti u BiH 2. novembra.
Da li se u konkretnom slučaju radi o tehničkim nemogućnostima ili je pozadina imenovanja sudije politička, pitali smo predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsada Zaimovića (SDA) i federalnog parlamentarca Irfana Čengića (SDP).
“Budući da su mene u javnom prostoru prozivali da sam ja odgovoran za to, redom. Ja sam tražio da mi se napravi hronologija dešavanja oko postupka izbora sudija Ustavnog suda BiH. Dakle, odluka o postupku izbora sudija Ustava FBiH donesena je još 2005. godine, ona predviđa da proceduru provodi Komisija za izbor i imenovanje, a da se u te svrhe imenuje posebna Radna grupa koja se sastoji od zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i dva člana iz reda sudija koje predloži Udruženje sudija BiH. Dakle, radna grupa od pet članova”,objasnio je Mirsad Zaimović.
Obavijest o odlasku sudije Ustavnog suda BiH u penziju i potrebi za pokretanjem postupka izbora novog, Parlament FBiH dobio je 14. februara.
“Predsjednik Komisije je 16. februara klubovima stranaka poslao dopis o dostavljanju imena članova radne grupe za izbor članova grupe, a nakon toga i Udruženju sudija BiH da dostave imena sudija članova Radne grupe zbog čega je onda poslana i urgencija. Dakle, mi smo požurivali taj postupak. Grupu čine Mladen Bošković kao predsjednik, Ismet Osmanović, Samer Rešidat i iz reda Udruženja sudija Hakija Zaimović i Božana Banduka”, istakao je.
Sredinom juna ove godine, Radna grupa je konstituisana i na sjednici je utvđen tekst konkursa za izbor sudije Ustavnog suda BiH.
U julu je utvrđeno da se prijavilo 14 kandidata: Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić.
“Iza toga je uslijedio period godišnjih odmora, i poslije toga sam se, s obzirom da radna grupa nije parlamentu dostavljala prijedlog dokle je stigla, obratio radnoj grupi sa zahtjevom da taj posao što prije odrade, da me informišu o tome u kojoj fazi je ovaj postupak. Dobio sam informaciju da su oni evaluirali prijave i da treba da slijede intervjui. Posljednja informacija koju imam je da je otkazana sjednica Radne grupe jer je jedan od članova u inostranstvu. Rečeno je da se vraća 2. novembra. Vraćam se na početak, s obzirom da je postojao zahtjev za održavanje vanredne sjednice u kojem je stajalo da mi u više iteracija izaberemo sudiju Ustavnog suda BiH, na žalost ili na radost mi to nismo, jer treba da nas 98 procjenjuje među 14 ljudi koje ne znamo i sa kojim nismo obavljali intervjue, koji je od njih najbolji. Naravno da to treba da uradi neka grupa koja će imati priliku da procijeni i da ih ocijeni, tako da ću ja zakazati sjednicu čim Radna grupa završi posao, ali ovo je procedura i trenutno je zapelo na Radnoj grupi iz razloga koje sam naveo”, mišljenja je.
Zaimovića smo pitali i da li smatra da je u pozadini odugovlačenja procesa izbora sudije Ustavnog suda BiH politika.
“Vidite, sve je moguće, ali ja to ne mogu tvrditi s obzirom da su u dva navrata, dvije političke stranke, dva potpuno različita bloka ljudi bili spriječeni da prisustvuju sjednicama Radne grupe”, smatra.
Predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH smo pitali i da li postoji mogućnost da predloži smjenu predsjednika Komisije ili Radne grupe ukoliko se izbor nedostajećeg sudije ne dogodi brzo, budući da su nedavno okončani i izbori pa bi bilo potrebno ubrzo i konstituisati novi saziv Federalnog parlamenta.
“Parlament ima kontinuitet, Radna grupa ako svoj posao završi do konstituisanja novog saziva, a nadam se da hoće, ja ću zakazati sjednicu i ovaj dom bi trebao o tome da odlučuje. Ako to ne uradi ovaj saziv, odmah to može uraditi novi po konstituiranju jer nema nikakve zapreke da novi saziv odlučuje po prijedlozima Radne grupe jer u suštini omjer političkih relacija unutar Predstavničkog doma se gotovo uopšte nije promijenio, tako da, ne vjerujem da bilo ko kalkuliše s tim, da će novi dom donijeti nešto novo”, mišljenja je.
Čekajući odluke na apelacije Džaferovića i Komšića
Ustavni sud BiH trebao bi uskoro odlučivati po zahtjevu članova državnog Predsjedništva Šefika Džaferovića i Željka Komšića kada su u pitanju amandmani Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt.
“Između ostalog, ja sam zbog toga tražio da Komisija i Radna grupa što prije dostave imena kandidata. Ja očekujem da će oni to uraditi što prije kako bi Ustavni sud mogao normalno da radi”, istakao je Zaimović.
Pojedini članovi Federalnog parlamenta smatraju da su u pitanju političke kalkulacije.
“Prije svega razočaran sam kolegama koje su dobile povjerenje Predstavničkog doma da urade posao, a nisu ga završili ni nakon više od tri mjeseca, to je nedopustivo. Apsolutno sam siguran da postoji politička pozadina blokade Ustavnog suda BiH, odnosno želje da se kroz pregovore oko formiranja vlasti u novom sazivu Parlamenta FBiH tretira i ova pozicija, jer je HDZ svjestan da u Predstavničkom domu nemaju podršku građana niti mehanizme da mogu blokirati Ustavni sud BiH kao što su to godinama radili sa Ustavnim sudom FBiH”, kazao je Irfan Čengić.
Zastupnika u Parlamentu FBiH smo pitali i da li je tačno da je zajedno sa kolegama uputio zahtjev za održavanje vanredne sjednice Parlamenta na kojoj bi se upravo to pitanje razmatralo.
“Zajedno sa grupom zastupnika sam tražio održavanje sjednice Predatavničkog doma da diskutujemo o ovoj važnoj temi. Upravo se na toj sjednici mogla usvojiti odluka da se imenuje potpredsjednik ad hoc komisije i da on bude ovlašten da odblokira rad komisije koja ne radi svoj posao. Nažalost, parlamentarna većina nije željela o tome diskutovati iako su jasno obećali da će ovaj posao biti završen do kraja augusta mjeseca”, odgovor je Čengića.
Ustavni sud BiH trebao bi uskoro odlučivati o zahtjevima koje su tom sudu upućene zbog nametnutih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, pa smo Čengića pitali da li smatra da postoji veza između imenovanja nedostajućeg sudije i tog procesa.
“U potpunosti je u vezi, postoje jasne snage koje žele blokirati rad Ustavnog suda BiH jer im odgovara takva situacija. Također iste te snage žele odlučivati ko će biti sudija Ustavnog suda, a svjesni su da u ovom sazivu Predstavničkog doma nemaju tu snagu da ucjenjuju”, zaključio je Čegić.
