Grupa njemačkih diplomata i nekadašnjih uposlenika OHR-a uputili su pismo Bundestagu i zatražili smjenu Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Između ostalog tvrde da je od njegovog imenovanja 2021. godine Schmidt štitio one koji rade na potkopavanju i uništavanju države. Kakve optužbe stižu na račun Christiana Schmidta i koliko je realno da će doći do njegove smjene?
Optužbe stižu na račun Schmidta
Niz kritika na račun Christiana Schmidta u pismu upućenom Komitetu za vanjske poslove Bundestagu. Od toga da radi u interesu susjednih zemalja do optužbi za pristrasnost i trajno urušavanje mirovnog procesa.
Josip Juratović, poslanik SPD-a u Bundestagu
“Treba to sa oprezom posmatrati, mi takva pisma dobijamo svakodnevno. Lično kao poslanik isto uzimamo svakog za ozbiljno pošto smo reprezentanti ali težinu tog mišljenja i akcionizma ja ne bih preuveličao.”
Grupa bivših diplomata u pismu navodi i da visoki predstavnik nije govorio istinu tokom saslušanja pred Vanjskopolitičkim odborom Parlamenta Velike Britanije.
“Što se tiče Vlade Njemačke, Evropske unije, što se tiče Sattlera sa kojim sam lično razgovarao i Ujedinjenih nacija, svi stoje uz Schmidta, osim onih struktura koje služe Rusima.”
Otvorilo je ovo i pitanje ugleda koji Christian Schmidt uživa u Bosni i Hercegovini. Analitičari su stava da se jednim dijelom to kako ko naziva visokog predstavnika može pripisati i unutrašnjopolitičkim odnosima između vladajuće koalicije i opozicije u Njemačkoj, a drugim komplikovanošću sistema u Bosni i Hercegovini.
Također, Dejan Šajinović, novinar kaže da je sve što se tiče BiH komplikovano.
“Sve se množi sa tri. Za neke je on sjajan, za neke loš. Sad dolazimo u situaciju da mi ne priznajemo gospodina Šmita kao visokog predstavnika zato što ga ne priznaje Rusija, iako on u suštini ne radi ništa čemu bi se Republika Srpska mogla eventualno usprotiviti.”, kazao je on za BHRT.
Dio europarlamentaraca i dalje kritikuje poteze Schmidta. Poslanik u Evropskom parlamentu Tineke Strik ističe da su nametnute izmjene Izbornog zakona visokog predstavnika prouzrokovale korak nazad u tranziciji Bosne i Hercegovine.
Trebaju nam efikasne reforme
“Moje kolege iz Evropskog parlamenta i ja smo kritikovali odluke visokog predstavnika. Zato što nam trebaju reforme koje ce biti inkluzivne. I trebamo slijediti put koji će nas dovesti do principa jedan čovjek jedan glas. Odnosno do potpune demokratije umjesto vraćanja nacionalističkim podjelama”, naglasila je Strik.
U kontekstu aktuelnog pisma, Strik tvrdi da do efikasnih reformi treba doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem odluka OHR-a. Tako su izbori 2. oktobra, kako kaže, bili umjesto praznik demokratije korak nazad na putu Bosne i Hercegovine. Upućeni ipak tvrde da je izglednije da dođe do promjene politike Schmidta, nego do njegove smjene.
