Nakon što je sada već bivši premijer Velike Britanije Boris Johnson podnio ostavku na mjestu prvog čovjeka Britanije, država se našla u izuzetno turbulentnom periodu unutar kojeg mora odabrati novog vođu.
Osim što je najavio ostavku na mjestu premijera Velike Britanije, Boris Johnson je izjavio i kako napušta poziciju predsjednika Konzervativne partije čime je najveća i vladajuća stranka na Otoku ostala i bez lidera stranke koja trenutno predvodi vladu.
Pored brojnih unutrašnjih problema, skandala, ali i vanjskopolitičkih briga koje se odnose prije svega na rat u Ukrajini i sve gore odnose s Ruskom Federacijom, zvaničnici Velike Britanije tako će se u narednom periodu morati okrenuti odabiru novog šefa države što je proces koji bi trebao biti okončan do 5. septembra ove godine.
U međuvremenu, postalo je i poznato i među kojim kandidatima Konzervativne partije bi se trebao birati novi lider stranke, ali i premijer države. Do tada, kandidati na ove funkcije proći će svojevrsni izborni proces. Do 12. jula, kandidati koji su se prijavili za funkciju lidera stranke moraju osigurati podršku 20 zastupnika Konzervativne partije kako bi ušli u tzv. prvi krug glasanja.
Već 13. jula, kandidati će za dalji nastavak izborne utrke morati osigurati 30 glasova podrške zastupnika Konzervativne partije.
Prema objavljenim rezultatima, ovaj proces uspješno je obavilo 8 od 11 kandidata i to Kemi Badenoch, Suella Braverman, Jeremy Hunt, Penny Mordaunt, Rishi Sunak, Liz Truss, Tom Tugendhat i Nadhim Zahawi.
Od tada, pa sve do 5. septembra, kandidati za ovu funkciju morat će osigurati dodatni broj glasova podrške zastupnika ove stranke te će se u krajnjem krugu odlučivati između dva kandidata koja imaju najveći broj glasova.
Kako teče izborni proces u Konzervativnoj partiji? (Foto: BBC)
Rezultati glasanja bit će objavljeni 5. septembra, a ko u tom trenutku bude imao najveću podršku zastupnika, bit će novi predsjednik Konzervativne partije i ujedno premijer Velike Britanije.
Kako to već obično i biva u Velikoj Britaniji, mediji već sada govore o tome koji bi bivši ministar ili zvaničnik mogao dobiti najveću unutarstranačku podršku.
Iako se među najvećim favoritima izdvajaju ministrica za trgovinsku poltiiku Penny Mordaunt te bivši ministar finansija Rishi Sunak, ime koje se također ozbiljno spominje je i ono ministrice vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss.
Odani kadar Borisa Johnsona
U trenutku kada je vlada koju je predvodio Boris Johnson pucala po šavovima, a skandali se redali jedan za drugim, ministrica vanjskih poslova Liz Truss bila je jedna od onih koja se nije pretjerano mnogo miješala u unutarnje procese i rad britanskog premijera.
“Velika Britanija je velika država i znam da ujedinjena Konzervativna partija može osloboditi potencijal svih građana. Kako bismo pobijedili izbore, moramo poslati poruku britanskim građanima. Kao premijerka, predvodit ću vladu koja je posvećena ključnim principima Konzervativne partije. Suočavamo se s veliki izazovima za zemlju u ekonomiji, sigurnosti i okolišu. Volim našu zemlju i želim najbolje za nju”, rekla je Truss videu koji najavljuje njenu predizbornu kampanju.
Kada je riječ o njenoj političkoj osobnosti i popularnosti unutar stranke, Truss je još početkom januara radila na pridobijanju podrške utjecajnih ljudi u Konzervativnoj partiji kako bi preuzela upravljačku poziciju.
Kroz unutarstranačke ankete koje se objavljuju svakih nekoliko mjeseci, Truss je nemali broj puta krajem 2021. godine, ali i početkom 2022. godine istaknuta kao najpopularnija ministrica među članovima vlade Borisa Johnsona.
“Njen entuzijazam za slobodu, slobodnu trgovinu, niske poreze odjekuje partijskom bazom. Međutim, njena beskompromisna ekonomska pozicija i odbojnost prema političkoj korektnosti, čine je političkom figurom koja izaziva podjele”, navodi Financial Times.
Vanjskopolitički stavovi i “Globalna Britanija”
Za razliku od stavova o unutrašnjim političkim pitanjima koji nisu obilježili Truss, vanjska politika je područje u kojem je u posljednjem periodu ova ministrica bila najzastupljenija što joj, u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, svakako daje određenu prednost u utrci za premijersku poziciju.
Do sada, Truss je u Velikoj Britaniji, ali i u ostatku svijeta postala poznata po beskompromisnim stavovima koji oslikavaju težnju Velike Britanije za širenjem utjecaja kako u Evropi, tako i na području Indo – Pacifika što je državi postalo naročito važno nakon izlaska iz Evropske unije.
Upravo politiku “Globalne Britanije” posljednjih godina utjelovljuje Liz Truss, a mnogi je zbog njenih stavova i ponašanja upoređuju i s nekadašnjom premijerkom Margaret Thatcher te ističu kako bi upravo Truss mogla postati nova “Čelična dama”.
“Njeni govori također su bili u tonu Thatcher s ponavljanjem da je ponosna na britansku kulturu, vrijednosti, slobodu, demokratiju i ljudska prava”, navodi se u analizi britanskih medija.
Tokom posjete britanskim vojnicima na Baltiku, Truss je također na određeni način imitarala potez Margaret Thatcher iz 1983. godine te se zajedno s vojnicima vozila na tenku čime je nastojala pružiti podršku aktivnostima britanske vojske u sklopu NATO djelovanja na Baltiku.
Svakako, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, eventualnim izborom Liz Truss na poziciju premijerke Velike Britanije, Bosna i Hercegovina, ali i druge države gotovo pa sigurno bi dobile dodatnu podršku kako u borbi protiv ruskog utjecaja tako i u napretku na euroatlantskom putu.
Upravo je Truss bila jedna od onih koji su se u Velikoj Britaniji najviše zalagali za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima iz RS-a, što je i učinjeno sredinom aprila kada je upravo Truss naglasila kako Dodik i Cvijanović podrivaju stečeni mir u BiH.
“Ovo dvoje političara namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini. Ohrabreni od ruskog predsjednika Vladimira Putina, njihovo nepromišljeno ponašanje prijeti stabilnosti i sigurnosti širom Zapadnog Balkana”, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u saopćenju.
Svoju podršku Truss je ponovila i tokom posjete Bosni i Hercegovini kada je naglasila kako će Velika Britanija biti ključna podrška BiH na putu prema NATO-u, ali i Evropskoj uniji.
“Uz situaciju ovdje, moramo pratiti i pitanje evropske sigurnosti u cjelini. Vidimo rusko miješanje i ovdje, ali narod Ukrajine također treba našu podršku kao i podršku slobodnog svijeta. Moramo biti sigurni da podržavamo one koji se hrabro bore za svoju zemlju. Čvrsto moramo stajati uz svoje resurse i nastavit ćemo pomagati Ukrajini oružjem koje joj treba da pobijedi. To znači i rad s partnerima u cijelom svijetu na novom planu za obnovu Ukrajine nakon rata”, rekla je Truss.
Thatcherovska aura i beskompromisni stavovi, te najave koje se tiču smanjenja poreza, uz raniju popularnost unutar Konzervativne partije, svakako su neke od prednosti koje bi Truss mogle donijeti mjesto predsjednice partije te ujedno premijerke Velike Britanije.
Međutim, njena odanost Borisu Johnsonu u trenucima kada su se skandali redali oko njegovog imena te upravo takvi beskompromisni stavovi koji nisu uvijek dobrodošli naročito u unutrašnjoj politici, potencijalno mogu ugroziti njen krajnji cilj koji se tiče preuzimanja vodstva države.
U svakom slučaju, ljeto koje je prije nekoliko sedmica za Veliku Britaniju izgledalo kao mirna luka, vrlo brzo se pretvorilo u političko grotlo. Da li će iz njega kao pobjednik izaći Truss ili možda neki drugi ministar bit će poznato 5. septembra kada bi država i zvanično trebala dobiti novog lidera koji će se odmah morati uhvatiti u koštac sa problemima kako unutar države tako i na vanjskom planu.
