Šefovi država i vlada 30 NATO članica usvojili su na današnjem samitu u Briselu zajedničku izjavu kojom osuđuju agresiju Rusije na Ukrajinu, nazivajući takvu invaziju najvećom prijetnjom euroatlantskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća.
Kako su naveli, rat Rusije protiv Ukrajine srušio je mir u Evropi i uzrokovao ogromnu ljudsku patnju i uništavanje.
Najoštrije su osudili rusku invaziju na Ukrajinu i pozvali predsjednika Vladimira Putina da odmah zaustavi rat i povuče vojne snage iz Ukrajine, a Bjelorusiju da prekine svoje saučesništvo u skladu s Rezolucijom o agresiji na Ukrajinu usvojenom na Općoj skupštini Ujedinjenih nacija 2. marta 2022. godine.
Naglasili su da bi se Rusija trebala pridržavati presuda Međunarodnog suda pravde UN-a i odmah obustaviti vojne operacije budući da napad Rusije na Ukrajinu ugrožava globalnu sigurnost te da je to napad na međunarodne norme koje čini svijet manje sigurnim.
- Ukrajinci su nadahnuli svijet herojskim otporom ruskom brutalnom osvajačkom ratu. Oštro osuđujemo ruske razorne napade na civile, uključujući žene, djecu i osobe u ranjivim situacijama. Radit ćemo s ostatkom međunarodne zajednice kako bi oni koji krše humanitarno i međunarodno pravo, uključujući ratne zločine, bili pozvani na odgovornost – rečeno je.
Također, pozvali su Rusiju da omogući brz, siguran i nesmetan humanitarni pristup i siguran prolaz za civile, te da omogući dostavu humanitarne pomoći Mariupolju i drugim opkoljenim gradovima te su osudili napade na civilnu infrastrukturu, uključujući one koji ugrožavaju nuklearne elektrane.
Najavili su da će se nastavljati suprotstavljati ruskim lažima o njezinom napadu na Ukrajinu i razotkriti izmišljene priče te izmišljene operacije “lažne zastave” (tajna operacija koju provodi jedna strana, a koja je oblikovana tako da se čini da je neko drugi provodi).
- Bilo kakva upotreba hemijskog ili biološkog oružja od Rusije bila bi neprihvatljiva i rezultirala bi teškim posljedicama. Rusija mora pokazati da je ozbiljna u pregovorima tako što će odmah provesti primirje – stava su NATO članice.
Pozvali su Rusiju da se konstruktivno uključi u vjerodostojne pregovore s Ukrajinom kako bi se postigli konkretni rezultati, počevši od održivog primirja i idući prema potpunom povlačenju svojih vojnika s ukrajinskog teritorija.
U zajedničkoj izjavi naveli su da su potpuno solidarni s predsjednikom Ukrajine Volodymyrom Zelenskyyim, vladom Ukrajine i s hrabrim građanima Ukrajine koji brane svoju domovinu, odajući počast svim poginulima, ozlijeđenim i raseljenima u ruskoj agresiji, kao i njihovim porodicama.
Potvrdili su nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica koje se protežu na njezine teritorijalne vode.
Naglasili su da Ukrajina ima temeljno pravo na samoodbranu prema Povelji Ujedinjenih naroda, dodajući da je NATO od 2014. godine pružio opsežnu podršku Ukrajini da ostvari to pravo, između ostaloga, uvježbavajući ukrajinske oružane snage, jačajući njihove vojne sposobnosti i kapacitete te povećavajući njihovu otpornost.
NATO saveznici pojačali su svoju podršku i nastavit će pružati daljnju političku i praktičnu podršku Ukrajini dok se ona nastavlja braniti, a nastavit će i s pružanjem pomoći u područjima kao što su kibernetička sigurnost i zaštita od prijetnji hemijske, biološke, radiološke i nuklearne prirode.
- Jedinstveni smo u našoj odlučnosti da se suprotstavimo pokušajima Rusije da uništi temelje međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Pozivamo Rusiju i Bjelorusiju na odgovornost. Ogromne sankcije i veliki politički troškovi nametnuti su Rusiji kako bi se okončao ovaj rat. I dalje smo odlučni održavati koordiniran međunarodni pritisak na Rusiju – naveli su.
Nastavit će, kažu, blisko sarađivati s relevantnim sudionicima i drugim međunarodnim organizacijama, uključujući Evropsku uniju budući da je i transatlantska koordinacija i dalje ključna za učinkovit odgovor na trenutnu krizu.
Pozvali su sve države, uključujući Narodnu Republiku Kinu, da podrže međunarodni poredak, uključujući načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kako je sadržano u Povelji UN-a, da se suzdrže od podrške ruskim ratnim naporima na bilo koji način i da se suzdrže od svake akcije koja pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije.
- Ostajemo predani temeljnim načelima na kojima se temelji evropska i globalna sigurnost, uključujući to da svaka nacija ima pravo birati vlastite sigurnosne aranžmane bez vanjskog uplitanja. Ponovno potvrđujemo našu predanost NATO-ovoj politici otvorenih vrata prema članu 10. Washingtonskog ugovora – rečeno je.
Nastavit će poduzimati sve potrebne korake za zaštitu i odbranu sigurnosti njihovog savezničkog stanovništva i svakog pedalj savezničkog teritorija.
Kao odgovor na ruske akcije, aktivirali su odbrambene planove NATO-a, rasporedili NATO snage za odgovor i postavili 40.000 vojnika na njihov istočni bok, zajedno sa značajnim zračnim i pomorskim sredstvima, pod direktnom komandom NATO-a uz podršku savezničkih nacionalnih snaga.
Uspostavit će i četiri dodatne multinacionalne borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj te poduzimaju sve mjere i odluke kako bi garantirali sigurnost i odbranu svih saveznika u svim domenama.
- Koraci koje poduzimamo da bismo garantirali sigurnost Saveza i euroatlantskog područja zahtijevat će odgovarajuća sredstva. Saveznici znatno povećavaju svoje izdatke za odbranu, a danas smo odlučili ubrzati naše napore kako bismo u cijelosti ispunili svoju predanost obavezi ulaganja u odbranu – rečeno je u zajedničkoj izjavi.
Kako su zaključili, ruski ničim izazvan rat protiv Ukrajine predstavlja temeljni izazov vrijednostima i normama koje su donijele sigurnost i prosperitet svima na evropskom kontinentu, a izbor predsjednika Putina da napadne Ukrajinu strateška je pogreška, s teškim posljedicama i za Rusiju i ruski narod.
