‘Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu: Opsada i odbrana Sarajeva – tri decenije poslije’ naziv je naučnog skupa koji je danas u sarajevskoj Vijećnici okupio naučnike, državnike i patriote, generale, istaknute predstavnike akademske zajednice, novinare.
Skup su organizirali Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Grad Sarajevo, a tom prilikom je direktor Instituta Rasim Muratović u svom obraćanju podsjetio da je već 30 godina prošlo od početka opsade Sarajeva, grada koji je shodno velikosrpskom planu, bio epicentar i glavni cilj agresije.
– Međutim, kako je tekla bestijalna opsada i nezapamćeno razaranje i uništavanje civilizacijskog tkiva Sarajeva, tako je politički i simbolički rastao značaj odbrane Sarajeva. Bila je to odbrana koja je organizirana iz osjećaja egzistencijalne ugroženosti, osjećaja ‘biti ili ne biti’ historijskog spasa države i naroda – kazao je Muratović
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je naglasila da se u Sarajevu branila Evropa, Evropa ravnopravnih građana, Evropa državne i lokalne vlasti koja će biti odgovorna i u službi čovjeka.
– O opsadi Sarajeva je do sada mnogo toga rečeno, kao fenomenu, kao kolektivnom iskustvu, kao teškom bremenu kojeg nose ovaj grad i njegovi građani. Ono što su dramatičnih devedesetih godina postigli Armija Republike BiH treba da bude i ostane trajno svjedočenje i historijska lekcija nama i budućim generacijama o nepokolebljivoj hrabrosti, samopožrtvovanju i patriotskoj odanosti svome gradu i svojoj državi. Ispisali su najčasnije stranice u postojanju Bosne i Hercegovine – istakla je gradonačelnica u svom pozdravnom obraćanju.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj je kazao da su Univerzitet u Sarajevu i Grad Sarajevo simboli Bosne i Hercegovine na međunarodnom nivou. Grad Sarajevo kao glavni grad države BiH, a UNSA kao najstariji i najveći Univerzitet, kolijevka svih javnih univerziteta u BiH.
– Univerzitet u Sarajevu kao institucija ni jedan dan nije prekinuo svoj rad zbog agresije na BiH. Iako su neki fakulteti potpuno spaljeni. Veliki broj studenata i profesora bili su pripadnici Armije RBiH. To je ono što će UNSA kroz historiju činiti neuništivom institucijom koja svjedoči o herojstvu njegovih članova, studenata, akademske zajednice i nenastavnog osoblja koji su svoje živote utkali u temelje BiH – istakao je prof. Škrijelj.
Na položajima oko Sarajeva, kako je podsjetio prof. Džemal Najetović, bilo je razmješteno više od 1.700 različitih haubica, topova, minobacača, višecjevnih raketnih bacača, više od 100 tenkova, oko 150 oklopnih transportera, više od 500 protuavionskih topova i mitraljeza iz kojih su svakodnevno vršena dejstva po Sarajevu i njegovim stanovništvom.
Ali, uprkos svemu grad se branio i odbranio. Po mišljenju akademika Mirka Pejanovića, postoji pet važnih aspekata odbrane Sarajeva – prvi je građanska volja, ili društveno građanski aspekt, jer, kako je kazao, da nije bilo te volje, ne bi se građani tako uspješno samoorganizirali, pružili otpor, odbranu i opstali. Građani su prvi stub odbrane Sarajeva, a time i države BiH.
– Drugi važan aspekt je, a to se mora ponavljati jer se to dešava opet u Evropi, a to su razmjere stradanja civila Sarajeva u opsadi. A tri momenta su vrlo važna: prvi – 12.000 ljudi je izgubilo živote, 1.500 djece je izgubilo živote, 70.000 ljudi je bilo ranjeno i povrijeđeno, a da ne govorimo koliko je ljudi zbog nedostatka hrane, lijekova, vode, skratilo sovj život. To se mora ponavljati. Ako to ne znaju generacije koje dolaze, onda neće znati ono što je bila velika žrtva za slobodu ovog grada – naveo je Pejanović.
Treći aspekt vezano za odbranu Sarajeva, odnosi se na sve vidove građanske aktivnosti u otporu agresiji, četvrti aspekt je stub oružanog otpora i odbrane – Prvi korpus Armije RbiH.
– Rezultati istraživanja pokazuju da 95 posto pripadnika Prvog korpusa ARBiH, koji je imao više od 70.000 ljud, bili su radnici i seljaci. Nas intelektualaca bilo je jedva koji procent – naveo je on.
Peti aspekt odbrane je da su Grad i Država imali jedinstveno političko državno rukovođenje, otpora i odbrane. To je nosilo ratno Predsjedništvo koje je bilo multietničko, višepartijsko, u kome je postojalo jedisntvo od početka do kraja.
General Armije RBiH i bivši načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić je naglasio da je velika razlika između onih koji su branili državu BiH i onih koji su htjeli da unište i rasture državno-pravni subjektivitet i biće države BiH.
Činjenica je, kazao je on, a to neumoljivo govore brojke, da je sud u Haagu izrekao 1.370 godina zatvora za srpske ratne zločince koji su htjeli da nemetnu novu strukturu države BiH koja bi bila u njihovom interesu.
– Također, ne treba zaboraviti ni 270 godina zatvora za one koji su napravli udruženi zločinački poduhvat, a koji su iz hrvatskog orpusa, a osuđivani pripadnici Armije RBiH dobili su ukupno 40 godina zatvora – naveo je Ajnadžić.
Stoga je današnji naučni skup prilika za razmjenu saznanja, spoznaja i iskustava o agresiji na RbiH, opsadi i odbrani Sarajevo – tri decenije poslije.