Crveno more, ključni pomorski koridor koji povezuje Aziju s Europom, postaje poprište intenzivnih sukoba, što izaziva zabrinutost i u balkanskim državama. S obzirom na eskalaciju napada Huta na transportne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb, oko 80 posto cjelokupnog transportnog saobraćaja preusmjereno je na alternativne rute, produžavajući putovanje i povećavajući troškove.
Brodarske kompanije su, iz razloga sigurnosti, primorane koristiti duži put oko Rta dobre nade umjesto skraćene rute kroz Crveno more. Ovo produžava putovanje za 10 do 13 dana i povećava troškove za dodatnih 80.000 dolara po putu. Istovremeno, porast globalne potrošnje uzrokuje i rast cijena brodskog mazuta, dodatno opterećujući troškove plovidbe.
Ovo ima direktni utjecaj na regiju jugoistočne Evrope, gdje su jadranske luke, poput Kopra, Rijeke i Ploča, ključne točke za uvozne robe iz Azije. Prije sukoba, troškovi brodarskog transporta iznosi su bili oko 3.000 dolara, dok su danas narasli na između 6.000 i 7.000 dolara. Udvostručenje cijena vozarine rezultira povećanjem nabavnih troškova sirovina, što dodatno potiče inflaciju u regionu.
Ovo posebno pogađa kompanije u sektorima poput metalurgije, koje su primorane plaćati više za sirovine poput valjanog čelika i žice. Za države poput Bosne i Hercegovine, koje nemaju vlastite brodarske kompanije, ovaj porast cijena dodatno opterećuje ekonomiju.
Naftni terminali u Pločama, u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, postaju ključni element u suočavanju s ovim izazovima. U uvjetima naglog rasta cijena naftnih derivata, skladištenje i preventivno popunjavanje naftnih rezervi mogu biti od vitalnog značaja za ublažavanje posljedica rasta cijena goriva.
Sukob u Crvenom moru ne samo da utječe na globalni transport, već ima i konkretne posljedice na balkanske države, koje se suočavaju s povećanjem troškova i inflacijom. U ovim izazovnim vremenima, ključno je da države preduzmu odgovarajuće korake kako bi ublažile utjecaj ovih promjena na svoje ekonomije.
rulbz2
2ihh6v