Najveći fokus političke scene u Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica je borba za četvrtog delegata u Klubu Srba državnog Doma naroda. Jedno mjesto, jedan delegat i pozicija koja može odrediti ko će biti vlast na državnom nivou od stranaka iz Republike Srpske.
Državni dom naroda sastoji se od 15 delegata i to pet delegata iz reda bošnjačkog naroda, pet iz reda hrvatskog i pet iz reda srpskog naroda. Riječ je drugom domu Parlamenta BiH koji je itekako bitan jer od njega zavisi hoće li i u kojoj mjeri biti usvajani zakoni i usvajane sve druge odluke, zaključci i slično. Dakle, bilo koji zakon koji usvoji Predstavnički dom, mora dobiti podršku i u Domu naroda.
Tako dolazimo u situaciju da onaj ko kontroliše makar jedan klub u Domu naroda ima značajne ovlasti u svojim rukama. Prethodni mandat SNSD je u Domu naroda upravo imao tu poziciju, odnosno četiri svoja delegata pa je veliki broj odluka blokiran jer SNSD nije podržavao zakone blokadama, a bez njih nije bilo moguće postići tzv. entitetsku većinu koja je potrebna za izglasavanje odluka.
Trenutni omjer snaga je takav da će ili SDA ili stranke Osmorke imati trojicu svojih delegata u Klubu Bošnjaka. U Klubu Hrvata će HDZ imati svoja sigurna tri, a stranke HNS-a će dati i četvrtog delegata (izgledno HDZ 1990).
Jedina nepoznanica je Klub Srba koji se popunjava glasanjem u Narodnoj skupštini RS-a, a glasanje će biti održano u srijedu.
SNSD će zbog broja zastupnika u NSRS-u imati sigurna tri delegata, dok će SDS imati jednog sigurnog delegata. Za još jedno mjesto se bore PDP, SDS, lista Nebojše Vukanovića, ali i Poret za državu. Ukoliko se opozicija ne dogovori i glasa svako za sebe, SNSD će dobiti i svog četvrtog delegata.
U tom kontekstu posljednjih sedmica veliki je pritisak na Pokret za državu koji ima pet zastupnika, a kojeg čini desetak stranaka sa sjedištem u FBiH. Matematika kaže da ukoliko bi Pokret za državu podržao kandidata SDS-a ili PDP-a, dva delegata u Domu naroda bi imala opozicija iz RS-a i mogli bi se i tehnički formirati vlast na državnom nivou bez SNSD-a.
Ipak, Pokret za državu je predložio da SDS, PDP i lista Nebojše Vukanovića podrže kandidata Pokreta za državu. S tim u vezi ovih dana su učestali sastanci, a ukoliko ne dođe do dogovora, Dodik će imati svoja četiri delegata.
To je upravo ključna tačka političkih ključanja u ovom postizbornom periodu, kada je riječ o državnoj vlasti. Iz Federacije BiH se mogu čuti poruke da će država opet biti blokirana i da će Dodik imati punu kontorlu nad svimk procesima, uz očekivanu podršku HDZ-a. S druge strane očekivanja su da bi dva delegata opozicije iz RS-a bili kooperativniji za državu i da ne bi blokirali neke važne zakone ili uslovljavali bilo kakvo donošenje odluka.
Međutim, bez obzira ko god da bude se izbori za četvrtog delegata (SNSD ili SDS i PDP) teško je očekivati da će se razlikovati u stavu prema pitanjima NATO integracija ili nekih drugih državnih projekata. Jer i ukoliko SDS i PDP budu vlast na državnom niovu, ni na koji način ne mogu biti vlast u entitetu RS i stoga će im politička pozicija biti znatno otežana.
