Ključne zemlje zadužene za izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu podijeljene su oko kandidata i obima ovlasti koje bi ta funkcija trebala nositi, rekli su izvori upoznati s pregovorima.
Sjedinjene Američke Države i Italija zagovaraju imenovanje Antonija Zanardija Landija, iskusnog italijanskog diplomate koji je službovao u Moskvi i Vatikanu, kao nasljednika Nijemca Christiana Schmidta, koji je prošlog mjeseca podnio ostavku.
Washington, uz protivljenje Francuske i drugih, traži smanjenje ovlasti ureda visokog predstavnika, koji tradicionalno ima široke ingerencije, piše Bloomberg.
Razgovori su složeni i mogli bi potrajati, navode izvori, dodajući da bi zemlje mogle posegnuti za privremenim rješenjem ako se ne postigne dogovor u četvrtak, kada bi Vijeće za implementaciju mira (PIC) trebalo donijeti odluku.
PIC okuplja, između ostalih, Kanadu, Veliku Britaniju i Evropsku uniju.
Francuski zvaničnik izjavio je da su rasprave o novom izaslaniku normalne, naglasivši da nema tenzija između Pariza i Rima te da obje zemlje dijele isti stav o mandatu predstavnika. Italijanska vlada nije komentirala, dok je američka ambasada u Sarajevu uputila pitanja State Departmentu.
Schmidt je tokom mandata često koristio Bonske ovlasti, uključujući nametanje izbornih reformi, a u više navrata se sukobljavao s bivšim predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.
U intervjuu za njemački list prošlog mjeseca rekao je da je bio pod ogromnim i iznenađujućim pritiskom SAD-a, između ostalog zbog američkog projekta južna interkonekcija.
Bosna i Hercegovina, zemlja s 3,2 miliona stanovnika, suočava se s političkim i etničkim podjelama koje otežavaju funkcioniranje centralne vlasti, podsjeća Bloomberg.
Neslaganja između Washingtona, Rima, Pariza i drugih zemalja naglašavaju kompleksnost balkanske politike u trenutku transatlantskih napetosti.
Evropski lideri sastaju se u petak u Crnoj Gori na samitu EU-Zapadni Balkan.
