EU predlaže raspravu o zabranama za desničare sa Z. Balkana

14/07/2022
minuta čitanja

Evropska unija (EU) mogla bi pokrenuti raspravu o efikasnosti zabrana kojima bi u državama Zapadnog Balkana trebalo izložiti desne ekstremiste.

Navodi se to u dokumentu pod nazivom “Desničarski ekstremizam na Zapadnom Balkanu” koji je izradilo češko predsjedništvo EU, a o kojem će danas raspravljati Radna grupa za terorizam EU.

Češka Republika predsjedava EU od jula do kraja tekuće godine.

Na koje oblike ekstremizma se ukazuje?

U dokumentu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, naglašava se da desničarski ekstremizam nije jednako zastupljen u svim zemljama Zapadnog Balkana.

Podvučeno je da lokalni ekstremizam poprima različite oblike, bilo da se radi o radikalnim fudbalskim navijačima, bilo o radikalnim sljedbenicima raznih panslovenskih, nacionalističkih ili radikalnih pokreta.

Dodaje se također da je u regionu “veoma teško napraviti razliku između krajnje desnice i krajnje ljevice”.

O simpatijama prema Rusiji

“Mnogi ekstremno desničarski pokreti na Zapadnom Balkanu imaju snažnu averziju prema NATO-u i Evropskoj uniji”, navode autori dokumenta EU Radne grupe za terorizam.

“S druge strane, imaju jake simpatije prema Ruskoj Federaciji”, precizira se.

“Jedan od razloga za sve veće nepovjerenje prema Zapadu je jaka veza koju je Rusija izgradila s pravoslavnim hrišćanskim stanovništvom u regionu. Rusija se predstavlja kao zaštitnica posebno pojedinih naroda, ali i pravoslavnih hrišćanskih grupa na Zapadnom Balkanu”, navodi se u dokumentu.

Konstatuje se da rat u Ukrajinji ima primjetan uticaj na Zapadni Balkan, dok ga lokalne ekstremno desničarske grupacije percipiraju na veoma snažan način.

Dodaje se također da su “neki lokalni sljedbenici krajnje desnice otišli da se bore u tekućem sukobu u Ukrajini, najvjerovatnije na ruskoj strani”.

“Krv i čast” i “Combat 18” aktivne u regionu

Među razlozima za eventualnu zabranu ekstremnih subjekata se spominje i činjenica da su međunarodne ekstremno desničarske organizacije poput “Krvi i časti” (Blood and Honour) i “Combat 18” i dalje aktivne u regionu.

“Krv i čast” je neonacistička mreža za promociju muzike i desničarska ekstremistička politička grupa, osnovana u Velikoj Britaniji. Čine je “bijeli nacionalisti”.

Na njihovoj web stranici se navodi da je organizacija “mreža otpora zasnovana na muzici”.

“Combat 18” je produžetak “Krvi i časti”. Radi se neonacističkoj terorističkoj organizaciji, također osnovanoj u Velikoj Britaniji. Pripadnici “Combata 18” su osumnjičeni da su direktno umiješani ili odgovorni za smrt brojnih migranata i ljudi koji nisu bijele rase.

O rizicima na internetu

Prema pomenutom dokumentu, rast aktivnosti lokalne krajnje desnice u regionu Zapadnog Balkana se također može vidjeti na internetu.

Cilj je, kako se navodi, širenje njihove propagande i uspostavljanje kontakata s inostranstvom.

“Jedan od impulsa za značajno povećanje ovih online aktivnosti bila je pandemija COVID-19. Primjetna je i globalizacija jednog segmenta lokalne krajnje desnice”, stoji u dokumentu.

Kakav je odnos lokalnih vlasti?

Češko predsjedavanje putem izrađenog dokumenta primjećuje, međutim, da neke nacionalne strategije i akcioni planovi pokazuju da je značajna lokalna pažnja više posvećena borbi protiv drugih oblika ekstremizma (i terorizma) nego krajnje desničarskog ekstremizma (i terorizma).

“Etnonacionalističke i druge manifestacije nasilnog desnog ekstremizma predstavljaju sve veću prijetnju za region sa nasilnim incidentima posljednjih godina. Istovremeno, ne možemo zaboraviti glavni sigurnosni izazov Zapadnog Balkana: islamistički ekstremizam i reintegraciju povratnika stranih terorističkih boraca”, navodi se u dokumentu češkog predsjedavanja.

Šta se traži od članica EU?

U dokumentu, koji je izrađen kao predmet rasprave Radne grupe za terorizma, gdje učestvuju svi predstavnici država članica EU, traži se od pristunih da izađu s podacima da li su primijetili promjene u oblasti desničarskog ekstremizma na Balkanu.

Pitanje se odnosi na mogućnosti promjena usljed COVID-19 pandemije, aktuelne ekonomske krize, napetosti među pojedinim državama u regioniu ili rata u Ukrajini.

Također će se od ostalih država članica zatražiti da izađu s ocjenama da li je primijećena bilo kakva veza u pojedinim državama članicama EU između “lokalnih” desničarskih ekstremista i krajnje desnice Zapadnog Balkana.

Uz to traži se i provjera parametara koji bi eventualno ukazali na veći uticaj ekstremno desnih organizacija Zapadnog Balkana na balkansku dijasporu u državama članicama.

Idina vrh