Sjeverna Koreja više je puta odbacila optužbe za kršenje ljudskih prava i okrivila sankcije za tešku humanitarnu situaciju
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sastat će se naredne sedmice kako bi razgovaralo o kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, potezu koji su zatražile Sjedinjene Američke Države, Albanija i Japan, a koji će vjerovatno razbjesniti Pjongjang i suočiti se s protivljenjem Kine i Rusije.
To će biti prvi formalni javni sastanak 15-članog vijeća o tom pitanju od 2017. godine, prenosi Fena.
Sjeverna Koreja više je puta odbacila optužbe za zloupotrebe i okrivila sankcije za tešku humanitarnu situaciju. Ona je od 2006. pod sankcijama UN-a zbog svojih nuklearnih i programa balističkih projektila, ali postoje izuzeća od pomoći.
“Već dugo vremena to kasni”, izjavila je američka ambasadorica u UN-u Linda Thomas-Greenfield, čitajući zajedničku izjavu Sjedinjenih Američkih Država, Albanije, Japana i Južne Koreje.
“Znamo da vladina kršenja ljudskih prava olakšavaju napredak njenog nezakonitog oružja za masovno uništenje i programa balističkih projektila”, kazala je ona.
Vijeće će se sastati 17. augusta i izvijestit će ga visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk i specijalna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, Elizabeth Salmon, rekla je Thomas-Greenfield.
Kina i Rusija protive se tome da se to pitanje pokrene u Vijeću, koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Kažu da bi pitanja kršenja prava trebala biti ograničena na druga tijela kao što su Vijeće za ljudska prava UN-a ili Generalna skupština.
Proceduralna pitanja
Kina i Rusija mogle bi raspisati proceduralno glasanje naredne sedmice, ali je visoki američki zvaničnik kazao kako su Sjedinjene Američke Države uvjerene da imaju najmanje devet glasova potrebnih za održavanje sastanka. Veto se ne primjenjuje na proceduralna pitanja.
U martu su Sjedinjene Američke Države optužile Kinu da pokušava da prikrije zločine Sjeverne Koreje od svijeta blokiranjem web-prenosa neformalnog sastanka članica Vijeća sigurnosti o optužbama za kršenje ljudskih prava od strane Pjongjanga.
Vijeće je održavalo godišnje formalne sastanke o tom pitanju u posljednje tri godine, ali iza zatvorenih vrata. Između 2014. i 2017. Vijeće je održavalo godišnje javne sastanke o kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji.
Vijeće u 2018. godini nije raspravljalo o tom pitanju uslijed neuspjelih napora čelnika Sjeverne Koreje Kim Jong Una i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da rade na denuklearizaciji Pjongjanga.
Zatim su naredne godine Sjedinjene Američke Države umjesto toga sazvale sastanak o prijetnji eskalacije od strane Sjeverne Koreje u jeku rastućih napetosti između Pjongjanga i Washingtona.
U jednom značajnom izvještaju UN-a o ljudskim pravima u Sjevernoj Koreji iz 2014. godine zaključuje se da bi se sjevernokorejski šefovi sigurnosnih službi – a možda i sam vođa Kim – trebali suočiti s pravdom zbog nadgledanja državno kontroliranog sistema zločina nacističkog stila. Sjedinjene Američke Države sankcionirale su Kima 2016. godine zbog kršenja ljudskih prava, prenosi Reuters.
