Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić bio je gost emisije Centralni dnevnik na Face TV, gdje je govorio o sporu oko Trgovske gora i iznio niz izjava.
Hurtić je Trgovsku goru opisao kao “bosanski Černobil”, upozoravajući na potencijalne posljedice planiranog odlaganja otpada. U emisiji je naveo i vrlo oštre i neobične prijedloge kao ilustraciju svog stava, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti.
– Trgovska gora je bosanski Černobil! Ja bih da smeće odlažemo u Dubrovnik i da ga zapalimo dolje i da vidimo onda šta će biti. Otišao sam kod Milanovića namirisan i okupan i rekao mu da smo mi, građani BiH, čist narod! – rekao je Hurtić.
– Ja sam već predložio da mi iz Bosne i Hercegovine, ako treba i skuplje plaćati, napravimo deponiju iznad Dubrovnika i tamo odlažemo smeće, pa da ga u julu zapalimo. Pa neka gori cijelo ljeto, neka Dubrovnik osjeti ono što će ljudi gore u Krajini osjetiti. Ne razumijem, zaista, ja bih to napravio bez razmišljanja. Da imam tu moć i mogućnost, to bih učinio. Pa bih pitao, hoće li to zaista napraviti na granici s Bosnom i Hercegovinom – dodao je.
Na pitanje voditelja je li to upozorenje ili osveta, odgovorio je:
“Ne razumiju drugi jezik. Otišao sam u Sabor Republike Hrvatske – sjećate se kad je Milanović rekao ono da se mi okupamo – ja sam otišao u Sabor, ne u Sarajevo, i rekao: “Gospodine Milanoviću, kupio sam novo odijelo, okupao se, parfemisao se.”
a potvrđuje kao mjesto za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Zbog toga su institucije Bosne i Hercegovine pokrenule niz pravnih i diplomatskih aktivnosti kako bi pokušale zaustaviti realizaciju tog projekta. U tom procesu angažovani su i strani pravni eksperti, uključujući francusku konsultantsku kuću “Laborde Law”, zajedno s domaćim stručnjacima.
BiH je podnijela više prijava kroz međunarodne konvencije, uključujući ESPOO konvencija, kao i Savsku i Dunavsku konvenciju, uz upozorenje da bi projekat mogao ugroziti vodne resurse regije.
Planirano je i održavanje rasprave o ovom slučaju u Ženevi, gdje bi se trebalo razmatrati pitanje Trgovske gore pred nadležnim međunarodnim tijelima.
Bosna i Hercegovina je također uputila predstavke Evropskoj komisiji i zatražila da se ispita moguće kršenje prava Evropske unije, uključujući i eventualno pokretanje postupka pred Sudom pravde Evropske unije.
U planu je i nastavak pravnih koraka, uključujući mogućnost međunarodne arbitraže i drugih sudskih procesa, dok BiH najavljuje i intenzivniju komunikaciju sa susjednim državama u vezi s ovim pitanjem.
