Matično društvo bošnjačkih vijeća, u organizaciji Odbora za bosanski jezik i književnost Matičnog društva upriličio je i Okrugli sto “Bošnjačka književnost u lektiri za osnovnu školu – stanje i perspektive” u sali hotela Evropa.
Predsjednik Odbora za bosanski jezik i književnost Sead Šemsović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, istaknuo je da se danas govorilo o pitanju lektirnog programa iz korpusa bošnjačke književnosti u osnovnoj školi.
On je istaknuo da Bošnjaci imaju obrazovanje na bosanskom jeziku u većini država bivše Jugoslavije, te da su na različite načine prisutni koncepti obrazovanja, kao manjinski, kao A, B ili C koncept obrazovanja.
– Važno je pitanje koliko je bošnjačkih pisaca zastupljeno u lektirnom programu. Mi smo danas vidjeli da se ti procenti kreću od 90 i nešto posto pa do pet posto, različito od države do države. Zanimnjivo je da u kantonima, u kojima su Bošnjaci većina, gdje Bošnjaci sami kreiraju plan i program na kojem će se obrazovati, vidimo da je bošnjačka književnost zastupljena u procentu manjem od 30 posto – kazao je Šemsović.
On je naveo da je inicijativa Matičnog društva bošnjačkih vijeća, Odbora za bosanski jezik i književnost da se formira spisak lektira koji će biti obavezan za sve Bošnjake gdje god da oni žive.
– Budući da postoje bošnjački pisci koji žive u Hrvatskoj ili u Sloveniji, taj naš spisak biće prilagođavan svakoj od tih država, da svaka od ovih zajednica može dopuniti određenim brojem pisaca, određenim imenima koji su lokalnog karaktera – istaknuo je Šemsović.
Dodao je da se govori o piscima koji su Bošnjaci, jer postoji bošnjačka književnost koja je na arapskom, turskom, perzijskom jeziku, i onda se podrazumijeva sve ono što jeste historijski razvoj bošnjačke književnosti.
Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić istaknuo je da je jako važno i iz perspektive jezika i opće kulture govoriti o sadržaju književnih djela u nastavi, bilo svjetske i bilo domaće književnosti, jer se kroz književnost učimo i kulturi i ponašanju i tradiciji i običajima.
– Jako je zanimljivo da i neki sadržaji koji su zastupljeni u našim čitankama konkretno, recimo, nisu baš na ispravan način dati. Pa imate slučaj, što jeste slučaj za sebe, da je poznata bošnjačka balada “Smrt Omera i Merime ” u sarajevskim udžbenicima, bosanskohercegovačkim udžbenicima, data ekavicom, pa imate “Kad nam cveta cveće, lepše će vas oženiti majka” … istaknuo je Hodžić.
Također kje kazao da, primjera radi, kanonski autor poput Alije Isakovića i njegove drame “Hasanaginica” nisu uopće zastupljeni ni u čitankama pa ni u lektiri. A takva djela, osim po jeziku, odražavaju tipičnu bosansku tradiciju, kulturu, jezik, običaje.
– I “Hasanaginica” osim što je savremeno književno djelo i osim što nas veže za baladu “Hasanaginica” kao tradiciju, u sebi ima bošnjačku usmenu tradiciju, ima bošnjačku usmenu epiku, ima bošnjačku alhamijado književnost, ima bošnjačka krajišnička pisma…Dakle, u jednom malom djelu od pedesetak stranica, koja može biti lektira djeci, vi ćete kroz “Hasanaginicu” učiti i o tradiciji i o historiji i o prošlosti, ali i o usmenoj književnosti i o alhamijado literaturi – naglasio je Hodžić.
Okrugli sto “Bošnjačka književnost u lektiri za osnovnu školu – stanje i perspektive” prisustvovali su stručnjaci iz oblasti bosnistike i književnosti, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Austrije.
Na današnjem okruglom stolu, između ostalog, rečeno je da je bošnjačka književnost nedovoljno zastupljena. Također se moglo čuti i da je naročito slaba zastupljenost savremenih te živućih autora.
