Rumelijske nevladine organizacije koje djeluju u Turskoj uputile su zvanično pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterresu, u kojem su oštro osudile javno veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića i izražavanje govora mržnje.
U pismu, koje je upućeno povodom pitanja negiranja genocida počinjenog u Srebrenici, organizacije podsjećaju na historijsku odgovornost Ujedinjenih nacija i traže hitno djelovanje međunarodnih mehanizama kako bi se spriječile pojave koje, kako navode, ugrožavaju mir i stabilnost Zapadnog Balkana.
Predstavnici rumelijskih organizacija, koje okupljaju zajednice sa dubokim historijskim, kulturnim i humanitarnim vezama sa Balkanom, pozvali su međunarodnu zajednicu na odlučniji odgovor prema veličanju Ratka Mladića, jednog od ključnih počinilaca genocida u Srebrenici.
U pismu se posebno naglašava da genocid počinjen u Srebrenici, koji je potvrđen presudama međunarodnih sudova, ne smije biti predmet političkog relativiziranja niti negiranja.
„Neuspjeh u zaštiti iz 1995. godine ne smije postati neuspjeh sjećanja danas“
Organizacije podsjećaju da je Srebrenica 1993. godine proglašena „zaštićenom zonom“ Ujedinjenih nacija, ali da međunarodna zaštita nije spriječila genocid počinjen dvije godine kasnije.
U svom apelu navode da historijski neuspjeh UN-a u zaštiti stanovništva Srebrenice ne smije danas biti pretvoren u „sekundarni neuspjeh šutnjom pred veličanjem počinilaca genocida“.
„Ne tražimo osvetu; mi tražimo istinu, pravdu i odgovornost. Istinsko društveno pomirenje moguće je samo s odbacivanjem zločinaca i poštovanjem sjećanja na žrtve“, navodi se u poruci upućenoj generalnom sekretaru UN-a.
Pet zahtjeva prema Ujedinjenim nacijama
U pismu je izneseno i pet konkretnih zahtjeva.
Prvi se odnosi na potvrdu stvarnosti genocida, odnosno insistiranje na najvišem nivou UN-a da su odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde konačne i neosporne.
Drugi zahtjev je zvanična osuda veličanja Ratka Mladića i drugih ratnih zločinaca od strane Ureda specijalnog savjetnika UN-a za prevenciju genocida.
Treći zahtjev odnosi se na poziv državama u regiji da usvoje zakone kojima će biti kažnjavano negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Organizacije od UN-a, kao četvrto, traže i međunarodni nadzor, odnosno pripremu godišnjih izvještaja o govoru mržnje na Zapadnom Balkanu od strane Ureda visokog komesara UN-a za ljudska prava.
Peti zahtjev jeste kontinuirana odgovornost, kroz provođenje principa „Nikad više“ i ispunjavanje dugovanja UN-a prema žrtvama i ljudskom dostojanstvu.
U saopštenju se navodi da iza inicijative stoji participativno partnerstvo većeg broja rumelijskih nevladinih organizacija iz Turske, među kojima su udruženja i fondacije posvećene Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Balkanu, kulturi, historiji i humanitarnom radu.
Organizacije poručuju da pitanje Srebrenice nije samo pitanje prošlosti, već i test međunarodne zajednice da li je spremna dosljedno stati iza utvrđenih činjenica, zaštite žrtava i principa odgovornosti za genocid i ratne zločine.
