Prošlo je 12 dana od banjalučkog sastanka članova Pokreta za državu (PzD). Tog 16. januara su rekli da će u narednih 10 dana imati sastanak s SNSD-om u vezi sa ostankom u većini tj. vlasti.
Kako rekosmo, prošlo je 12 dana, ali sastanak nije održan. Niti se išta konkretno riješilo u Pokretu.
Kako nam je kazao Saša Grbić (SDP), šef kluba poslanika PzD-a u Narodnoj skupštini RS-a, uputili su zahtjev za sastanak s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem kako bi utvrdili da li će PzD imati svog ministra u Vladi RS-a nakon što je Sevlid Hurtić prekomandovan u Vijeće ministara BiH.
Potom bi trebali podnijeti izvještaj predsjednicima stranaka koje čine PzD i donijeti konačnu odluku o načinu djelovanja.
No, iako se u PzD i dalje nadaju sastanku s Viškovićem i ministarskoj funkciji u entitetu RS, čini se da od toga neće biti ništa s obzirom da je Denis Šulić (SNSD), što je i potvrdio, već razgovarao o preuzimanju funkcije ministra trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske.
Kako saznajemo iz redova Pokreta za državu, ukoliko ih vladajuća struktura u ovom bh. entitetu ostavi bez ministarske pozicije, oni bi mogli napustiti skupštinsku većinu i nastaviti djelovanje kao opozicija.
Velika kriza u redovima PzD-a počinje nakon glasanja u NSRS za delegate u Domu naroda Parlamenta BiH tačnije u Klubu Srba. Stranka Milorada Dodika je tada dobila četiri od pet delegata, dok je jedno mjesto pripalo SDS-u.
Pravi haos u PzD je nastupio u postizbornom periodu prilikom podjele funkcija te međusobne optužbe aktera ogolili su jedno drugo pitanje: S kojim obrazom će sutra bilo ko tažiti glasove dijapsore.
Posljednji izbori su donijeli priču okupljenu oko Pokreta za državu, u kojem je učestvovalo desetak stranaka i taj projekat su mnogi prokomentirali kao jednu od posljednjih šansi da se dijapora politički uključi i doprinese.
I spomenuti pokret je napravio kakav takav pomak naprijed, barem kada je u pitanju broj osvojenih mandata u NSRS (5). Međutim, uprkos tome brod je počeo da tone prilikom podjele funkcija. Politički partneri iz predizborne koalicije počeli su se obasipati raznim optužbama.
I bez obzira što su takve priče i svađe u političkom svijetu ustaljene, ovakav postizborni scenarij je najlošija reklama i poruka dijaspori. Jer ko će sutra, na nekim novim izborima krenuti u priču o važnosti okupljanja dijaspore. Šta će im se obećati i čime će se ta dijapora motivirati ako se nakon svakih izbora dešava raspad koalicije i raznorazno politikanstvo.
