April 17, 2026
2 mins read

Više od 60 posto uposlenika BHRT-a na minimalcu, kasne tri topla obroka

Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) pokrenula je kampanju “Ne dozvolimo da drugi pričaju naše priče”, a obraćaju se društveno odgovornim privrednim subjektima, institucijama i pojedincima.

Potrebna im je finansijska podrška u borbi za očuvanje signala javnog servisa jer im, kako navode, institucije države i međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini ne žele omogućiti stabilno sistemsko finansiranje.

Generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je Feni da je BHRT prepušten sam sebi, nema pomoći od predstavnika vlasti u Bosni i Hercegovini, koji jedini imaju instrumente da omoguće poštivanje zakona te kaže da ova agonija BHRT-a dugo traje.

“Isto se odnosi i na predstavnike međunarodne zajednice, koji ignorišu problem BHRT-a. Dovedeni smo na rub opstanka i ovo je naš posljednji pokušaj da animiramo građane, koji vole Bosnu i Hercegovinu i smatraju da je ovoj državi potreban javni servis na nivou države, ali i odgovarajuće institucije na svim nivoima, kao i uspješne kompanije da ih pozovemo da finansijskim prilozima pomognu opstanak BHRT-a”, naglasio je.

Dugo su razmišljali da li da posegnu za potezom te vrste. Ali to samo pokazuje da su, kako je kazao Karamehmedović, dovedeni u gotovo bezizlaznu situaciju ‘da BHRT očigledno u ovoj državi nikome ne treba.’

“To je, između ostalog, i rezultat ogorčenja ponašanjem probosanskih stranaka koje isključivo daju verbalnu podršku BHRT-u i stalno nas obavještavaju o tome kako ne mogu da pomognu umjesto da nađu odgovarajuće rješenje da BHRT preživi do realizacije sudskih presuda protiv RTRS-a”, ističe Karamahmedović.

Napominje da je, u ovom momentu, dug RTRS-a veći od 105 miliona KM. Da je BHRT u pravu potvrđuje odluka Ustavnog suda da im je, tim ponašanjem RTRS-a, uskraćeno pravo na imovinu, da je zakon prekršen.

“Prije nekoliko dana smo dobili prvu pravosnažnu presudu, ali potrebno je neko vrijeme da vidimo da li će zaista biti i realizirana”, kazao je Karamahmedović.

BHRT trenutno zapošljava 775 radnika. Oni primaju neto platu ali, zbog teške finansijske situacije nastale uslijed dugovanja po više osnova, nisu im isplaćena posljednja tri topla obroka. To je značajan udar na budžet zaposlenika BHRT-a od kojih više od 60 posto ima minimalnu plaću.

Kampanja BHRT-a “Ne dozvolimo da drugi pričaju naše priče” trajat će do kraja ove kalendarske godine. Brojevi računa za uplate u Bosni i Hercegovini i dijaspori dostupni su na zvaničnoj stranici BHRT (bhrt.ba). Kako navode, partnerski odnos sa privrednim subjektima i institucijama bit će posebno ugovoren.

“Da li Bosna i Hercegovina želi imati svoj signal javnog servisa? Ovo je trenutak da to pokaže. Ako ne želi, i to je odluka. Mi smo odlučili da ne odustanemo od borbe. Zato nam je potrebna vaša podrška”, poruka je kampanje BHRT-a kojom se obraćaju društveno odgovornim privrednim subjektima, institucijama i pojedincima za finansijska podrška u borbi za očuvanje signala.

Previous Story

Liga prvaka nedostižna za Kyliana Mbappea

Next Story

Ovo je najšareniji grad na svijetu i najfotogeničniji u Evropi

Latest from Blog

Stečajni upravnik Granita prijavljen za tešku krađu

Inspektorat Ministarstva privrede HNK podnio je krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika u jablaničkom “Granitu” Abida Šarića, saznaju Vijesti.ba. Šarić je prijavljen zbog nelegalne eksploatacije mineralne sirovine gabra na lokalitetu Bukov Pod, Jablanica,

Saudijska Arabija izvela tajne napade na Iran

Saudijska Arabija izvela je niz tajnih zračnih napada na teritoriju Irana krajem marta, u znak osvete za udare tokom rata na Bliskom istoku, potvrdili su zapadni i iranski zvaničnici. Riječ je o

Xabi Alonso nakon Reala preuzima engleskog velikana?

Londonski klub traži zamjenu za otpuštenog Liama Roseniora, a nekadašnji strateg Bayer Leverkusena i Real Madrida trenutno je jedan od glavnih kandidata za preuzimanje kormila Plavaca Chelsea je navodno obavio inicijalne razgovore
Go toTop

Don't Miss

BHRT traži izvršenje presude protiv RTRS-a teške 5,4 miliona KM

Povodom isticanja roka Višeg privrednog suda Banja Luka koji je